PANDORINA KUTIJA PENTAGONA: Evo zašto SAD nikada zaista ne napadne Sjeveru Koreju

28.03.2017. u 01:11

GEOPOLITIKA

Iako sjevernokorejski lideri već decenijama uporno provociraju svog južnog susjeda, Japan, ali i same Sjedinjene Države, vojni odgovor Zapada svaki put izostastaje. Evo i zašto


FOTO: Jong Un (Reuters)

Američki državni sekretar, Reks Tilerson, izazvao je buru reakcija kada je izjavio da vojna intervencija protiv Sjeverne Koreje dolazi u obzir. Prema njegovim riječima, pristup „strateškog strpljenja“ bivšeg predsjednika Obame konačno je iscrpljen. On nije precizirao koji se tip vojne intervencije trenutno razmatra, ali najvjerovatnije je riječ o bombardovanju.

SAD nad Sjevernom Korejom uživaju potpunu vazdušnu nadmoć, dok mogućnosti pomorskog napada još uvijek nisu razmotrene, kao ni pitanje izuzetno rizičnog kopnenog sukoba.

Ideja odmazde prema Sjevernoj Koreji nije nova. Sjevernokorejski lideri već decenijama provociraju svog južnog susjeda, Japan, ali i same Sjedinjene Države. Neke od tih provokacije bile su dovoljno velikih razmjera da bi potencijalni vojni odgovor uživao podršku većeg dijela svijeta.

Godine 1968. sjevernokorejanci su zarobili američki špijunski brod USS Pueblo i njegovu posadu držali u zarobljeništvu skoro godinu dana. Naredne godine, oboren je američki izviđački avion, a 1998. u pravcu Japana ispaljena balistička raketa. 2010. Sjeverna koreja je potopila južnokorejsku korvetu i granatirala ostrvo pod upravom Seula usmrtivši tom prilikom 50 ljudi.

Ni na jednu od ovih provokacija saveznici nisu odgovorili silom, a razlozi za to na snazi su i danas. Evo koje su posljednje prepreku odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa da preduzme dalje vojne korake:

1. Seul je izuzetno ranjiv na kontranapad Sjeverne Koreje

Ovo je ujedno i primarno vojno ograničenje. Južna Koreja je u izrazito nepovoljnom položaju za duži sukob sa sjeverom. Seul se nalazi tik uz demilitarizovanu zonu koja dijeli korejsko poluostrvo, a u njemu i njegovoj okolini živi 55% ukupnog broja stanovnika Južne Koreje. Takav grad predstavlja veliku, teško branjivu metu u slučaju da se Pjongjang odluči na odmazdu.

2. Trumpu je potrebna politička podrška Južne Koreje i Japana

U slučaju rata, te dvije države će podnijeti glavni teret udara. Trump nema pravnu obavezu da konsultuje svoje istočnoazijske saveznike, ali bi isto tako mogao i da ih izgubi u slučaju da nastavi akciju bez njihovog pristanka. Ofanzivno raspoložen premijer Japana Šinzo Abe ne bi bio tolika prepreka, za razliku od južnokorejskog rukovodstva koje se nalazi u političkoj krizi usljed opoziva predsjednika. Tehnička vlada u Seulu se nikako ne bi složila s napadom na sjevernog susjeda, naročito uoči predstojećih majskih izbora.

3. Udar na Sjevernu Koreju ne bi bio kratak, niti „hirurški precizan“, trajao bi nedjeljama, ako ne i mjesecima

Sukob bi ubrzo prerastao u rat velikih razmjera. Još od korejskog rata, Sjeverna Koreja ulaže ogromna sredstva u zaštitu od vazdušnih napada. Svoje rakete drži na mobilnim lanserima i u podmornicama. Vazdušna kampanja koja bi gađala sav nuklearni potencijal Pjongjanga bila bi preskupa i dugotrajna, a ukoliko ne bi bila u potpunosti uspješna, otvorila bi vrata nuklearnom napadu na Seul ili Tokio.

4. Ne zna se gdje leže „crvene linije“ Sjeverne Koreje

Korejska narodna armija ima svoje ratne planove. Oni svakako sadrže i predviđeni odgovor na stranu vazdušnu agresiju. Budući da je sjevernokorejski nuklearni program najvrijedniji strateški potencijal zemlje, jasno je da bi njegova odbrana bila prioritet. Što bi sukob duže trajao, to bi više izgledao kao rat, a ne intervencija. Istovremeno, u samoj Sjevernoj Koreji rastao bi društveni pritisak da vojska, koja je već decenijama najveći budžetski potrošač, pokaže svoje sposobnosti.

5. Sjeverna Koreja bi koristila „živi štit“

Pod pretpostavkom da američki napad ne bi bio kratkog daha, Pjongjang bi počeo da koristi civile u odbrani strateški važnih meta. Vlada koja je dopustila da između jednog i dva miliona njenih građana umre od gladi, i to prije manje od 20 godina, lako bi bila spremna i na takav korak.

6. Napad na Sjevernu Koreju bi unazadio odnose SAD i Kine, koji će u narednim decenijama biti centralna tačka svjetske politike

Kina bi se protivila  bilo kakvoj vojnoj akciji SAD, a Sjedinjene Države bi ignorisale taj prigovor. Kina se u mnogo čemu ne slaže sa Sjevernom Korejom, ali se još više plaši daljeg jačanja američke hegemonije u istočnoj Aziji. Korejsko pitanje je uvijek pretilo da naruši delikatne odnose Amerike i Kine, koji pokrivaju širok niz svjetski važnih pitanja, poput globalne ekonomije, investicija, rezervi dolara, problema Južnog kineskog mora, globalnog zagrijevanja, i drugih.


FOTO: Tillerson, Si Đinping  (Reuters)

Uprkos svim nevedenim problemima, SAD  ipak razmatraju mogućnost udara na Sjevernu Koreju, što je ujedno i najbolje svjedočanstvo o razmjerama opasnosti koju ta država trenutno predstavlja.


(TBT, National Interest, Newsweek.rs)