NI PUTIN NI ERDOGAN: EU sprema odgovor na rusko destabiliziranje BiH i Balkana

11.03.2017. u 14:55

ANALITIKA

Moskva iskorištava svoje stare “pravoslavne” veze najprije sa Srbima i time izaziva i EU i SAD, ali i  Turska jača veze sa muslimanskom populacijom u regiji. Sve to je, navodi The Financial Times, upalilo više alarma u Bruxellesu


FOTO: Putin, Merkel (AFP)

Ugledni britanski listovi The Guardian i The Financial Times istovremeno su u četvrtak posvetili prostor odnosima Evropske unije prema Zapadnom Balkanu pri čemu su naglasili da Rusija destabilizira ovu regiju podrškom ultranacionalistima, prije svega među Srbima.

The Guardian upozorava da "Rusija destabilizira Balkan" i da je to "upalilo alarm i na sastanku lidera EU-a". The Financial Times ističe da se "EU muči kako bi vratila kredibilitet u ovoj regiji".

The Guardian pri tome citira njemačkog zastupnika i šefa odbora za vanjske poslove u Evropskom parlamentu Davida McAllistera koji je naglasio da se “geopolitika ponovno vratila na Balkan”.

Ruska podrška ultranacionalistima

- Vidimo kako rastu ruski i turski utjecaj, da je SAD jedan igrač kao i EU i da su na sceni različiti utjecaji – kazao je McAllister. Pri tome je ustvrdio da je Kremlj upleten u pokušaj puča u Crnoj Gori i da podržava tvrde nacionalističke lidere u regiji, prije svega među Srbima, te da kroz medije vrši propagandnu kampanju iznoseći "ruski pogled na svijet" kao i "teorije zavjere" te "promovira srpski ultranacionalizam".

The Financial Times podsjeća na balkansku turneju visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i na skandiranje koje je doživjela tokom svoga govora u Skupštini Srbije kad joj zastupnici Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja nisu dali da govori i skandiravši: Srbija! Rusija, Ne treba nam Unija! Istina, list navodi da je riječ o manjini u srbijanskom parlamentu, ali ističe i nešto drugo.

- Oni su simbol koliko je entuzijazam za EU-om splasnuo u Srbiji, ali i širom Balkana i kako je regija u kojoj vladaju etničke tenzije i ekonomsko siromaštvo ponovno postala igralište velikih sila i rivala, Zapadne Evrope, Rusije i Turske – navodi The Financial Times.

The Guardian također podsjeća na incidente, prije svega pokušaj puča u Crnoj Gori, slanje voza u srpskim nacionalnim simbolima i s natpisom “Kosovo je Srbija” iz Beograda prema Kosovskoj Mitrovici i na povezanost Moskve sa svim tim incidentima.

Ukazuje i na rusku vezu sa liderom SNSD-a i predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom koji ruši Dejtonski mirovni sporazum.

Oba ugledna lista navode da se čelnici EU-a u četvrtak sastaju te da je Zapadni Balkan ponovno visoko na dnevnom redu ovog sastanka. The Financial Times navodi da se očekuje povlačenje SAD-a iz regije nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima te da se lideri zemalja članica, ali i same Unije muče da pokažu da EU može biti stabilizacijska sila u “najproblematičnijem uglu kontinenta”.

- Balkan može lako postati šahovska ploča na kojoj će se igrati velike sile – citira tako The Guardian Federicu Mogherini.

Ovaj list navodi, pozivajući se na neimenovanog evropskog diplomatu, da je EU podijeljen oko završne izjave sastanka u kojoj bi se trebale identificirati “vanjske sile” koje djeluju u regiji. Rusija nije sporna i ona izaziva posebnu zabrinutost, međutim neki dužnosnici EU-a su zabrinuti i zbog rastuće uloge Turske.

Jedna od tema je i odlazak državljana zemalja Zapadnog Balkana na strana ratišta, odnosno u Irak i Siriju gdje se bore u redovima terorističke organizacije tzv. Islamske države, piše The Guardian i navodi da su međuetničke napetosti na Zapadnom Balkanu porasle dok se EU bavila ekonomskom krizom, prije svega u Grčkoj, potom migrantskom/izbjegličkom krizom te Brexitom.

Njemački eurozastupnik McAllister je kazao za The Guardian i da većina ljudi u Srbiji, prema anketama, smatra da je Rusija pružila veću pomoć Srbiji nego EU, iako je EU od 2000. godine uputio toj zemlji pomoć u ukupnoj vrijednosti od oko tri milijarde eura, daleko više nego Rusija i bilo koji strani donator.

The Financial Times također ističe da ni Rusija ni Turska ne mogu podržati ekonomski razvoj zemalja Balkana kao što to radi EU koja je najveći trgovački partner ovih zemalja te da su migracije sa Zapadnog Balkana uglavnom prema EU-u, a ne prema Turskoj ili Rusiji.

- EU mora pojačati svoje napore u ovih šest balkanskih zemalja kako bi ona i njezin rad bili vidljiviji – kazao je njemački zastupnik McAllister za The Guardian i naglasio da Srbija nije uvela sankcije Rusiji te da će ta zemlja morati prihvatiti zajedničku vanjsku politiku kako bi postala zemlja članica.

Evropska perspektiva zemalja Balkana

The Financial Times ističe kako je perspektiva članstva ovih zemalja u EU-u već dvije decenije bila stub stabilnosti regije i svih reformi. Drugi stup je, navodi ovaj list, implicitno razumijevanje da bi SAD kroz NATO mogao ući u igru ukoliko bi napetosti dovele do sukoba, kao što je uradio u BiH i Kosovu tokom 1990-ih godina.

Ovaj list navodi da Moskva iskorištava svoje stare “pravoslavne” veze najprije sa Srbima i time izaziva i EU i SAD, ali i da Turska jača veze sa muslimanskom populacijom u regiji. Sve to je, navodi The Financial Times, upalilo više alarma u Briselu.

Za Makedoniju navodi da je već dvije godine u dubokoj političkoj krizi koja prijeti obnavljanju međuetničkih sukoba između Makedonaca i Albanaca te da Rusija podržava lidera VMRO-DPMNE-a Nikolu Gruevskog.

Za Crnu Goru podsjeća da postoje dokazi da su Rusi podržali pokušaj državnog udara u toj zemlji koja je na putu da postane članica NATO-a. Ukazuje i na napetosti između Srbije i Kosova i također podsjeća na već spomenuti voz sa srpskim obilježjima.

- Gospođa Mogherini je upozorila na ekstremno opasne međuetničke napetosti unutar ili između zemalja regije koja je također izložena globalnim tenzijama – navodi The Financial Times.

Razgovor o situaciji na Zapadnom Balkanu očekuje se tokom radne večere predsjednika i premijera 28 država članica EU-a koji su se okupili na dvodnevnom samitu u Briselu. Oba lista navode da će lideri EU-a na samitu potvrditi dugoročnu posvećenost Zapadnom Balkanu i perspektivi članstva ovih zemalja u Evropskoj uniji.

Lideri EU-a će, prema nacrtu zaključaka zasjedanja, naglasiti “neopozivo opredjeljenje za članstvo regije u EU-u”, naglasiti da su za to ključne reforme, pojačana politička i ekonomska saradnja EU-a i Zapadnog Balkana, ali i među partnerima u regiji, uz dobre susjedske odnose.


(TBT)