ONI SU KONKURENCIJA PREBOGATIM ŠEJKOVIMA: Bogati i razvijeni Singapur želi postati još bogatiji, i napravili su novi plan za to

20.02.2017. u 14:50

BUSINESS

Nezaposlenost U Singapuru je zanemarivo niska i iznosi oko 2%, a trenutno u toj zemlji posluje oko tri hiljade međunarodnih korporacija.  No, nije uvijek bilo tako.


FOTO: (Shutterstock)

SINGAPURSKOJ vladi niko ne može prigovarati zbog tromosti. Mala otočna država na najjužnijem dijelu Malezijskog poluostrva od 60-ih godina prošloga stoljeća svoju veličinu i nedostatak prirodnih resursa kompenzira okretnošću, piše Tech in Asia.

Prije nekoliko dana singapurska vlada otkrila je šta namjerava poduzeti u periodu usporavanja ekonomije i političkih neslaganja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Odbor od trideset članova sastavio je niz prijedloga u godinu dana te je objavio izvještaj u kojemu je istaknuto sedam sektora koji će pomoći Singapuru održati rast ali i povećati ga.

To su: finansije, uslužni centri, logistika, urbana rješenja, zdravstvo, digitalna ekonomija i napredna proizvodnja.

U izvještaju odbora se navode i konkretne preporuke za poboljšanje ekonomije.

Privući više ulagača

Predlaže se jednostavnije osnivanje novih fondova za poduzetnike, poticanje osnivanja različitih preduzeća i olakšanje umrežavanja, pristup novim tehnologijama i sigurno finansiranje.

Povećati digitalni i tehnološki kapacitet Singapura

Ovdje predlaže da se zaposlenici upoznaju s kiber-sigurnošću, da se poveća digitalna povezivost i da se poveća stručnost na tome polju kako bi se znanje moglo i izvoziti.

Prihvatiti tehnološke promjene

Predlažu da se iskoristi pojava novih tehnologija i industrija poput Ubera, Graba, umjetne inteligencije te da se prati kako se industrije mijenjaju uz nove tehnologije.

Obrazovati se za budućnost

U ovoj stavci predlaže se što raniji razvoj vještina i talenata ljudi, kako bi bili u skladu s potrebama i promjenama u društvu i tehnologiji.

Povezati se i surađivati

Izvještaj predlaže i da singapurski univerziteti i preduzeća surađuju s globalnim centrima za inovacije kako bi se omogućila razmjena znanja i vještina između Singapura i svijeta.

Naglašava se i potreba da se održavaju odnosi Singapura sa stranim inovatorima, koji mogu doprinijeti tome da se vanjsko znanje i stručnost uvezu u Singapur. Usto, ističe se kako je važno da se singapurski poduzetnici obrazuju u inozemstvu, kako bi po povratku u Singapur mogli obogatiti vlastitu zemlju stečenim znanjima.

Od siromašne kolonije do najbogatije zemlje svijeta

Singapur je danas jedna od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta.

Iako imaju samo 3,4 miliona radno aktivnih stanovnika, godišnji bruto društveni proizvod im iznosi preko 330 milijardi dolara.

Imaju visokorazvijenu industriju i finansijski sektor, singapurska luka je najprometnija na svijetu, a godišnje ih posjeti i preko 10 miliona turista.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po stanovniku je u 2013. iznosio oko 79 hiljada dolara, što njihovu privredu svrstava na treće mjesto odmah iza Katara i Luksemburga. Za poređenje, BDP po stanovniku u Hrvatskoj iznosi oko 20 hiljada dolara.

Nezaposlenost U Singapuru je zanemarivo niska i iznosi oko 2%, a trenutno u toj zemlji posluje oko tri hiljade međunarodnih korporacija.  No, nije uvijek bilo tako.

Kako uspjeti bez ičega?

Singapur je 60-ih godina prošlog stoljeća bio vrlo siromašna zemlja, s vrlo malim izgledima za uspjeh. S tadašnjom populacijom od 1,6 miliona stanovnika, bez ikakvih prirodnih resursa, živjeli su od nešto malo trgovine i prihoda od britanskih vojnih baza. Nisu imali razvijenu industriju, znanje ali ni vlastiti kapital kojim bi potaknuli razvoj.

Singapur je više od 130 godina bio britanska kolonija, a punu nezavisnost dobiva 1965. za vrijeme premijera Lee Kuan Yewa, koji je tvorac njihovog ekonomskog čuda, i jedan od najvećih vizionara i stratega u historiji.

U prvoj fazi prioritet im je bio razvoj industrije, čijim proizvodima bi se na domaćem tržištu zamijenili oni iz uvoza, te kako bi se smanjila ovisnost ekonomije o trgovini. Uspostavljene su razne agencije kojima je zadatak bio poticanje ekonomskog razvoja zemlje.

Kako bi stvorili industriju već 1961. godine započinje gradnja industrijske zone Jurong. Investitore u zonu privukli su poreznim olakšicama i pravnom zaštitom njihovog kapitala, no kako je je bila udaljena od stambenih područja, država je izgradila i jeftine stanove za radnike.

Iako su mnogi tada bili skeptični prema tom projektu, već 1963. u zoni su proradile 24 fabrike. Pet godina kasnije, na oko 15 kvadratnih kilometara zone radile su 153 fabrike, a još 46 ih je bilo u izgradnji. Rast BDP-a u periodu od '60 do '64 bio je preko pet posto godišnje.


FOTO: (Shutterstock)

Povoljna poslovna klima privukla investitore i izbrisala nezaposlenost

U idućoj fazi, krajem 60-ih i tokom 70-ih godina, nastavlja se razvoj industrije, ali se naglasak stavlja na izvoz. Jedan od osnovnih ciljeva u tom razdoblju bilo je smanjenje nezaposlenosti (koja je tada iznosila 10%), a glavni izazov u tom smislu bilo je povlačenje britanskih vojnih baza, koje su indirektno zapošljavale 40 hiljada ljudi.

Povoljna poslovna klima u zemlji nastavila je privlačiti investitore iz cijelog svijeta (najviše iz Japana i SAD-a) te se nastavlja razvoj industrije, ali sada već i finansijskog sektora. Država krajem 60-ih osniva Jurong Town Corporation, kompaniju kojoj je osnovni cilj davanje podrške razvoju privrede.

Privreda Singapura se krajem 60-ih i tokom 70-ih dodatno ubrzala te je prosječan rast tada iznosio oko 10%, nezaposlenost je 1978. pala na samo 3,6%, a udio proizvodnje u BDP-u porastao na 24%.

Već početkom 80-ih okreću se najnovijim tehnologijama

Nakon što su izgradili infrastrukturu, razvili industriju i dosegnuli minimalne stope nezaposlenosti, u 80-im godinama okreću se uvođenju viših nivoa tehnologije i poboljšanju kvalitete radne snage kroz razne obrazovne programe.

Vlada potiče automatizaciju radnih procesa i uvođenje kompjuterske tehnologije. Što se tiče investicija, od radno intenzivnih industrija okreću se proizvodnjama sa visokom dodanom vrijednošću koje se temelje na znanju.

U prvoj polovini 80-ih dodana vrijednost po radniku u proizvodnji raste sa 18.400 na 27.000 dolara, a prosječan rast BDP-a iznosi 7,7% godišnje.

Dok su 70-ih godina glavni izvozni proizvodi Singapura bile tkanine, odjeća i osnovna elektronika, već do 90-ih godina razvija se farmaceutska industrija, proizvodnja mikročipova, avio-industrija itd.

Singapur je danas visokorazvijena tržišna ekonomija, sa visokim stepenom sigurnosti za investitore i bez korupcije.

Prilično su otporni te u jeku globalne finansijske krize njihova privreda 2009. pala je za samo 0,6%, da bi već iduće godine porasla za čak 15%. Vlada i dalje traži nove modele razvoja te je sada cilj da Singapur (p)ostane finansijski i tehnološki centarjugoistočne Azije.

(TBT, Index.hr)