PONIJELA IH BRZINA: Kina izgradila najveću i najskuplju mrežu brzih vozova, ali postoji problem...

19.01.2017. u 04:59

BUSINESS

U Kini je već funkcionalno preko 20.000 kilometara brze pruge - više nego u cijelom ostatku svijeta zajedno - a do 2025. u planu je postavljanje još dodatnih 15.000 kilometara... Ipak, postoji ozbiljan problem koji prijeti da anulira postignuto


FOTO: (Reuters)

"Ovo su polja nade", rekao je Fu Ženan, čovjek koji je 25 godina nadgledao građevinare u centralnoj Kini. Prije tri godine, kada je završio radove na prilagođavanju autoputa novoj brzoj prigu, odlučio je da promijeni industriju.

Odjednom, Ženan je uvidio da će oko nove željezničke stanice niknuti grad, pa je izgradio jednostavnu kuću, koju u odgovarajućem trenutku planira da pretvori u kompleks za 5.000 ljudi.

Prije samo deset godina, većina kineskih gradova još uvijek nije bila povezana brzim vozovima. Danas, u Kini je već funkcionalno preko 20.000 kilometara brze pruge - više nego u cijelom ostatku svijeta zajedno! Do 2025. u planu je postavljanje još dodatnih 15.000 kilometara.

Podjednako nevjerovatan je i razvoj urbanih centara duž čitave željezničke mreže. Gotovo oko svake stanice, praktično ni iz čega niču poslovni i rezidencijalni kvartovi.

Kineski urbanisti nadaju se da će željeznički gradovi i dalje nicati, premda malo sporije, na sličan način kao u Americi i Britaniji u 19. vijeku. Ipak, u žurbi da izgrade što prije, velika količina otpada je neizbježna nus-posljedica.

Glavno pitanje jeste: "Da li dobitak prevazilazi gubitke?"

Prije pet godina, kada su najpopunjenije brze linije počele da rade, rezultat je bila izuzetno dobro povezana ekonomija. Ipak, što se dublje zalazi u unutrašnjost Kine, rizici od pretjeranog investiranja su sve veći.

U tri najnaseljenije oblasti - oko Pekinga, Šangaja i Guangdžoua - život i preduzetništvo razvijaju se oko željezničkih sistema. Uslijed toga, život unutar ovih gradova postao je veoma skup, dok je u okolnim "satelitskim" gradovima iz kojih se u centar vozom stiže za samo dvadesetak minuta, cijena življenja može biti i do 70 odsto niža. Rezultat takvog jaza jeste da oko 75 miliona ljudi živi u oblasti na sat vremena željeznicom od centra Šangaja.

Ankete su pokazale da više od 50 odsto putnika putuje iz čiste potrebe, prevashodno zbog posla. To je svakako dobro za ekonomiju i ukoliko se nastavi ovim tempom, prema procjenama Svjetske banke, produktivnost poslovanja samo u priobalnim regionima porast će za 10 odsto.


FOTO: (Beta)

Ipak, u nekim slučajevima, prevelike ambicije dovode do prevelikih troškova. Iako su kineskim kompanijama predstavljene procjene prema kojima je daleko isplativije graditi pruge za vozove koji idu 250 km/h, umjesto 350 km/h, odgovor nije bio adekvatan, pa su dugovi Kineske željezničke korporacije već dostigli 4 biliona juana (6 odsto BDP).

Uprkos nevjerovatnom rastu duga, ekspanzija kineske željeznice još je ambicioznije nego u prošlosti. Zbog toga, period do 2025. biće ključan za Kinu. Ukoliko se zaduživanje nastavi ovim tempom, ne samo da će plan za 45.000 kilometara ukupne dužine mreže do 2035. biti nemoguć, već će možda povući i čitav sistem u bankrot.


(TBT/Economist Magazine)