NEVJEROVATNI IZUMI SATOVA IZ ISLAMSKOG SVIJETA: Objava zahvalnosti Allahu kroz ono što danas zovemo satom

18.01.2017. u 03:27

CIVILIZACIJA

Od najranijih dana islama, važnost vremena nikada nije bila podcjenjivana. Islamska baština je današnjim muslimanima ostavila satove


FOTO: Ilustracija (Wikipedia)

Od najranijih dana islama, važnost vremena nikada nije bila podcjenjivana. Islamska baština je današnjim muslimanima ostavila satove. Koristeći najnapredniju tehnologiju njihovog vremena, razvijajući i dokumentirajući njihova nastojanja, moderni sat današnjice rezultat je rada učenjaka iz oblasti aritmetike, astronomije i inženjeringa.

Inovativnim napravama nije nedostajalo precizne tehnike, njihov estetski kvalitet ogledao se u čistom i prelijepom dizajnu, a one su bile objava zahvalnosti Allahu za ono što danas zovemo satom.

Ibn Al-Haythamov mehanički vodeni sat

Ibn Al-Haytham, u Evropi znan kao Alhazen, rođen je u Basri u Iraku, oko 965. g.n.e. Njegova naučna karijera počela je u Basri, ali je svoj procvat doživjela krajem 10. i početkom 11. stoljeća.

Izradio je vodeni sat, koji je po svom opisu, bio novi izum koji je otkucavao sate i minute, za razliku od svih drugih satova prije njega. Napravu je testirao metodom pokušaja i pogreške, a služio se i računicama prilikom izrade.

Ibn Al-Haytham nikada nije objelodanio zašto je odabrao koristiti klepsidru u koju voda utiče, za razliku od Grka koji su pravili klepsidre po principu isticanja vode. U geografskom smislu, možda je bio baš u Basri kada je opisao svoj sat te gdje je i indijska tehnologija mogla doći. Ibn Al-Haytham detaljno opisuje metodu proizvodnje i materijal svake komponente sata. Opisao je tehniku kalibracije te pokušaje i pogreške svakog kruga tako da može prikazati tačno vrijeme u obliku sati, pola sata, četvrt sata i minuta.

Historijski, Al-Haythamov vodeni sat je značajan zbog prvog brojčanika koji prikazuje sate i minute. Također mu se pripisuju zasluge prve osobe koja je otkrila da svjetlost ulazi u oko. Ibn Al-Haytham je izumio prvu kameru obscuru nakon što je primijetio kako svjetlost ulazi kroz rupicu na prozorskim roletnama.

Al-Jazarijev „slon-sat

Al-Jazari je rođen 1136 g.n.e. u regiji Jazirat ibn Umar, današnjem gradu Cizre u južnoj Turskoj na granici sa Sirijom. Al-Jazari je bio briljantan polihistor, učenjak i izumitelj mehaničkih naprava.

Izumio je „slon-sat“ čiji fizički oblik odaje počast konceptu multikulturalizma. Sačinjen je od figura indijskog slona, kineskih zmajeva, grčkog vodenog mehanizma, egipatskog feniksa i drvenih robota u tradicionalnoj arapskoj nošnji. Mehanizam mjerenja vremena je zasnovan na posudi koja se puni vodom i skrivena je u slonu. Al-Jazarijev „slon-sat“ je prvi automatski sat redovno pokretan snagom vode.

Sat Ridhwana Al-Sa'atija i njegovog oca u Umayyad džamiji

Ibn Khatir navodi da su jedna od vrata Velike džamije u Damasku nosila ime „Vrata sata“ budući da je na njima bilo smješteno nekoliko satova. Njih izumio sahadžija i inženjer Mohammed Ibn Ali, otac Fakhra Al-Dina Ridhwana Al-Sa'atija. Za vrijeme vladavine Nur Al-Dina Mahumda bin Zangija u Damasku u Siriji, Muhammad al-Sa'ati je napravio svoj vodeni sat na Bab Jayrunu, istočnim ulaznim vratima Velike džamije.


FOTO: Ilustracija (Wikipedia)

Ti satovi su korišteni za otkucavanje svakog proteklog sata tokom dana. Jedan od njih je imao vrapce, bakrenu zmiju i vranu. Kada se on oglasi nakon protoka vremena, zaredom izađe zmija, ptica zacvrkuće, vrana zagrakće i bakrena kuglica padne u šolju i tako su ljudi znali da je prošao jedan sat.  Sat je napravljen 6 stoljeća prije izgradnje londonskog Big Bena 1859.

Astronomski sat Taqija Al-Dina

Tqi Al-Din je rođen u Kairu i bio je astronom, astrolog, matematičar, sahadžija, islamski filozof i teolog, inženjer, ljekar, islamski sudija, botaničar, zoolog i izumitelj.

Taqi al-Din je planirao napraviti astronomski sat koji će mjeriti vrijeme izuzetnom preciznošću i to kako bi ispunio želju tadašnjeg Sultana – Ptolemej s ovom svojom napravom nije imao uspjeha.

Koristeći se matematičkim proračunom, dizajnirao je tri brojčanika koji su prikazivali sate, stepene i minute. U svoj sat je ugradio nekoliko zapinjača, alarm, vizualni odnos između Sunca i Mjeseca, Mjesečeve mijene, sprave koje su oglašavale vrijeme za molitvu i brojčanik koji je pokazivao prvi dan mjeseca Gregorijanskog kalendara.

Ovaj sat je bio precizniji od onih ranije korištenih i smatra se jednim od najvažnijih izuma u polju primijenjene astronomije 16. stoljeća.


(TBT, Independent, Prevela J. Drljević)