SAMI I IZOLIRANI: Evo zašto su Kurdi najveće žrtve primirja u Siriji

13.01.2017. u 08:32

GEOPOLITIKA

Dogovori Rusije i Turske oko Sirije, kao i marginalizacija SAD, ugrozili su planove Kurda i postavili ih u veoma nezavidnu poziciju


FOTO: (Reuters)

Iako je objava primirja u Siriji 30. decembra donijela određeno olakšanje velikom broju Sirijaca, kolo sreće se za određene grupe preokrenulo na gore. Prekid vatre koji sui dogovorili Rusija i Turska, uključuje i pregovore koji će se održati u Astani, prije nego što i ženevski mirovni proces bude ponovo pokrenut 8. februara.

Iako je Ankara, radi odnosa sa Moskvom, morala da umanji ili otkaže podršku određenim grupama koje se bore na terenu, najveći gubitnici su po svemu sudeći Kurdi.

Sve do nedavno Rusija i Turska su se nalazile na suprotstavljenim stranama konflikta. Dok je Moskva podržavala Asada i naoružavala Sirijsku arapsku armiju, Ankara je tražila da Asad odstupi s vlasti, pa je podršku očekivano pružala pobunjenicima.

Ipak, nedavni događaji su u potpunosti promijenili igru.

"Primirje znači da su se Moskva i Ankara dogovorile da Turska zatvori granice za pobunjenike i prestane da im pruža pomoć, dok Rusija zauzvrat pomaže u sprečavanju ujedinjenja kurdskih teritorija", smatra Fabrice Balanshe, profesor Univerziteta u Lionu.

Nakon što je najveća kurdska stranka u Siriji Demokratska partija unije (PYD) objavila sredinom marta da je pretežno kurdski region na sjeveru Sirije federalni entitet, njihovo samoproglašenje odbacili su kako pobunjenici, tako i Damask, Washington i Ankara.

Assad je potez okarakterisao kao "nezakonitu akciju koja ugrožava teritorijalni integritet zemlje".


FOTO: Putin, Erdogan (Reuters)

Kako je nakon toga zbližavanje Moskve i Ankare oslabilo američku poziciju kao dominantnog igrača u regionu, Kurdi su se našli na potpuno novoj političkoj mapi, prema kojoj su morali da naprave potpuno nove planove.

"Kurdi su pokušali da održe dobre odnose sa SAD i Rusijom, ali danas, oni se plaše da sa njom sarađuju jer ne vjeruju Assadu. Istovremeno, međutim, oni nisu sigurni da li SAD može da ih zaštiti od Erdogana", rekao je Balanshe za Midl Ist Aj.

Iako je evidentno da je kurdska pozicija bez podrške SAD bitno slabija, savjetnik PYD Sihanok Dabo smatra da se situacija nije dramatično promijenila.

"Trenutni vakuum u američkoj administraciji se ne može tumačiti kao znak da su SAD marginalizirane. Sigurni smo da će i Washington i Moskva učestvovati kao garanteri rješavanja krize", smatra Dabo.

Krajem decembra sirijske kurdske grupe odobrile su plan poznat pod nazivom "Društveni ugovor", sa ciljem učvršćivanja vlasti na sjeveru Sirije, premda je 151-člani savjet naveo kako nezavisnost nije cilj.

Međutim, i pored optimističnih dogovora, situacija za Kurde na sjeveru je naročito nezgodna, jer se većina boraca osjeća izdano od strane SAD, dok je vodstvo zabrinuto oko onoga što slijedi.

Sirijska vojska saopćila je nedavno da će kurdske jedinice morati u narednoj fazi borbe da predaju kontrolu nad teritorijama vladi u Damasku, kao i da se priključe borbo protiv pobunjenika.

Istovremeno, snage koje podržava Turska napreduju u operaciji Štit Eufrata, čiji je cilj da se Kurdi izguraju iz oblasti oko sirijsko-turske granice. Ukoliko ove snage zauzmu al Bab, krenuće na Manbidž i tako će u potpunosti eliminisati bilo kakvu mogućnost za Kurde sa spoje oblasti Afrin i Kobane, nakon čega će san o autonomnom kurdskom regionu biti ako ne završen, onda sigurno odložen do daljnjeg.


(TBT, MEE)