SINONIM ZA DJEDA MRAZA Troko: Novokomponirani političari su ubili Djeda Mraza!

01.01.2017. u 09:25

MARKER

"To su tri različita lika. Djeda Mraz nema nikakvu konotaciju sa vjerom niti religijom. Priča o njemu je nastala u Norveškoj i Finskoj, u vrijeme kada je teška zima i kada vlada nestašica. Djeci su u to doba dijelili suho voće i sokove", govori Troko


FOTO: Jeličić (Klix.ba)

Ekipa portala Klix.ba provela je ugodno poslijepodne u razgovoru sa ovim čovjekom koji je nesporno obilježio jedan period i dotakao se ne samo uloge Djeda Mraza, nego i neizbježno politike, stanja u društvu, sporta...

Troko je ponosan što se njegovo ime naročito veže uz period u kojem smo, kako i sam kaže, svi zajedno živjeli, veselili se svim praznicima i blagdanima i bili neopterećeni različitostima i izjednačavanjima.

Prvi put se sa ulogom bradatog djedice susreo još u osnovnoj školi, kada je dobio ulogu u predstavi jer bio talentovan za glumu i pomalo bucmast. Kaže da je ljubav prema djeci naslijedio ponajviše od bake koja je bila učiteljica i kojoj je on bio omiljeni unuk.

Napominje kako je od velike važnosti, prije svega, shvatiti razlike između Djeda Mraza, Djeda Božićnjaka i Svetog Nikole.

"To su tri različita lika. Djeda Mraz nema nikakvu konotaciju sa vjerom niti religijom. Priča o njemu je nastala u Norveškoj i Finskoj, u vrijeme kada je teška zima i kada vlada nestašica. Djeci su u to doba dijelili suho voće i sokove", govori Troko za Klix.ba.

Prema njegovim riječima, Djeda Mrazova uloga je bila da bude produžena ruka roditeljima u vaspitavanju djece.

"Roditeljima je trebala takva vrsta pomoći. Djeca znaju da Djeda Mraz donosi poklone jedino ako su bili dobri i ako su slušali. Roditelji su uvijek imali tu mogućnost da djeci, kada ne slušaju i ne ponašaju se lijepo, zaprijete nedolaskom Djeda Mraza. Osim toga, uvijek bi naveli i posljednji put kada je Djed dolazio i ostavio poklone. Na taj način bi im Djeda Mraz pomagao u odgoju", dodaje.

Dakle, Djeda Mraz je izmišljeni sijedi starac predviđen da djeci, koja su se tokom godine lijepo ponašala i imala dobre ocjene u školi, donese poklone i tako ih nagradi. Nije naveden ni u jednoj religijskoj knjizi niti predanju, što znači da nema potrebe da se djeca i u ovom segmentu odvajaju i dijele.

"Djeca su najbitnija. Oni su ti koji će brinuti o nama starima kada odrastu. Pogrešno je odgajati ih na mržnji i izmišljenim različitostima između raznih nacija i religija, a pogotovo kod nas gdje se stavlja znak jednakosti između nacije i religije", poručuje Troko i dodaje kako našu djecu čeka veoma loša, teška i neizvjesna budućnost ukoliko se nastavi ovakva praksa.

Mladen Jeličić, jedan od ljudi u BiH koji pripada naciji i religiji djece, jedan je od rijetkih koji ne prave razlike i pred kojim su svi ljudi, a naročito djeca, isti. Iz razgovora s njim zaključili smo da ga itekako pogađa vrijeme u kojem danas živimo, vrijeme u kojem se djeci, koja pripadaju određenoj grupi, zabranjuje Djeda Mraz, ovaj svagdašnji izvor sreće i veselja.

Troko je tokom života predstave za djecu izvodio i u skloništima, haustorima, crkvama i u džamijama. Bile su to predstave predviđene za svu djecu. Bile su to predstave koje su se održavale na inicijativu djece i njihovih roditelja. Pokloni su dijeljeni svima. Nije bilo "vaših, naših i njihovih".

Bilo je to vrijeme, prema njegovom shvatanju, u svim segmentima nadnaravno u odnosu na današnje. Vrijeme kada je vođa države, u situaciji kada su studenti digli glas protiv zemlje, ustao i kazao kako su u pravu. Troko se, međutim, danas ne bavi politikom. Ono čime se on bavi je, kaže, situacija u zemlji koja ga, kao i svako normalno civilizovano i svjesno biće, neosporno pogađa. Političku situaciju u BiH naziva eutanizmom, situacijom u kojoj preovladava milosrđe.

Nedugo poslije rata nuđeno mu je i mjesto ministra kulture Kantona Sarajevo, ali je ponudu odbio, svjestan kako tu funkciju ne može obavljati.

"Sa mnom na čelu kulture propao bi veliki broj projekata. Projekti propadaju i danas. Školstvo ispašta, djeca ne čitaju...", govori on.

Troko je, pošto je penzionisan i u godinama je kada više ne mora čitati tuđe tekstove, počeo čitati ono što želi i počeo je zadovoljavati svoju znatiželju. Status slobodnog umjetnika nikada mu nije riješen, a ne priznaju mu ni više od dvije decenije staža iz bivše države.

Širom bivše Jugoslavije Troko je, nerijetko zajedno s nekim od najvećih imena tadašnjeg, ali i poslijeratnog javnog života, održavao mnoštvo predstava. Jedna od takvih bila je i "Omipijska bajka", predstava kojom je nezvanično, u decembru 1983. godine, otvorena Zetra. Tada je Troko u predstavi glumio s Arsenom Dedićem, Milenom Dravić, Minjom Subotom, Gordanom Magaš, Zijahom Sokolovićem...

Predstava, govori Troko, u posljednje je vrijeme sve manje.

"Novokomponovani političari su uspjeli ubiti Djeda Mraza. Ubili su ga ljudi koji ne poznaju njegovu historiju i koji se trude predstaviti i pronaći njegove negativne strane. Na taj način je ubijena i velika doza veselja koja prati novogodišnje praznike, naročito kod mališana", zaključuje Troko.


(TBT)