BUMERANG HAOSA U SIRIJI: Saudijska Arabija pod sjenkom „Islamske države“

27.12.2016. u 10:35

GEOPOLITIKA

Teroristički napadi na zaljevske zemlje bili su rijetki, ali povratni efekat haosa koji tzv. Islamska država izaziva u Siriji i Iraku, njegove društvene i ekonomske implikacije, ukazuju na sve nesigurniju budućnost


FOTO: (Agencije)

Dok je bitka za Alep bila na vrhuncu, jedan od najistaknutijih sirijskih disidenata Michael Kilo upozorio je Saudijsku Arabiju da će miješanje u događanja u Siriji imati povratni efekt i da će "haos koji su izazvali na kraju njih same uništiti".

"Ako se dešavanja u našoj zemlji ne privedu kraju, teroristi će se pokrenuti ka njima iz svih pravaca. Na kraju će vidjeti šta im stiže. Živi su samo zato što imaju novac".

Kilovo upozorenje igralo je na kartu straha koji se već osjeća u Zaljevu. Saudijska podrška pobunjenicima koji se bore protiv Bashara al Assada prolongirala je rat i dovela do nepredviđenih efekata. Zaljevske zemlje sada se suočavaju sa prilivom militanata koji beže sa bojnih polja u Siriji i Iraku gdje 'Islamska država' i Nusra Front trpe poraze.

Prema podacima organizacije "Soufan Group", oko 2.500 Saudijaca bori se u džihadističkim grupama, što je najveća brojka u svim zalivskim zemljama. Nasuprot tome, samo 70 Kuvajćana bori se na strani terorista.

Prijetnja 'Islamske države' prisutna je i unutar Saudijske Arabije - prema podacima eksperta za terorizam Mustafe Alanija iz Centra za istraživanje Zaliva (GRC), Rijad je uhapsio preko 500 ljudi od 2014. godine zbog navodne povezanosti sa Islamskom državom.


FOTO: (Reuters)

Prisustvo 'Islamske države' omogućava joj da igra na duboko ukorijenjene probleme koji unose razdor među zaljevske zemlje, a možda najjači adut od svih jesu vjerske podjele unutar muslimanskog svijeta - na meti napada Islamske države u Saudijskoj Arabiji do sada su se uglavnom nalazili šiiti.

Udari na šiire postali su prepoznatljiva karakteristika Islamske države. Ovu praksu uspostavio je Musab al Zarkavi, vođa 'Islamske države' tokom ranog perioda u Iraku, koji se odvojio od politike Aymana al Zavahirija, vođe Al Kaide, čiji je stav bio da su meta isključivo ne-muslimani.

Iako je militantna mreža u Saudijskoj Arabiji još uvek nerazvijena i čine je uglavnom manje, slabo povezane ćelije, ove grupe od dve do tri osobe mogu biti naročito opasne prije svega jer ih je teže detektirati i pratiti, a zatim i zato što se uglavnom radi o takozvanim "samotnjacima" koji izvode napade u vlastitoj režiji, dok Islamska država kasnije preuzima odgovornost.

Ipak, i pored svih slabosti, Islamska država i dalje je privlačna među onima koji sanjaju o nekakvoj "islamskoj renesansi". Činjenica da je ova teroristička organizacija inspirirana vrstom vehabizma koji je zvanično vjersko učenje pustinjskog kraljevstva, samo povećava mogućnosti radikalizacije u zemlji.

'Islamska država' je više puta odbacila legitimnost porodice Saud, koju smatra agenturom SAD, a samoproglašeni kalifa Abu Bakr al Bagdadi lično je pretio Rijadu optuživši ga za naklonjenost Zapadu i navevši da Saudijska Arabija ne predstavlja istinski sunitski islam.

Bagdadi je svoje pristalice pozvao da izvrše niz napada na Saudijsku Arabiju koja se "udružila sa nevjerničkim nacijama u ratu protiv islama i sunita u Iraku i Siriji".

Ono što zabrinjava vlasti u Rijadu jeste to što Bagdadijevi pozivi na nezapamćenim odljevom kapitala iz zemlje.

Iako zaljvske zemlje tvrde da su obuzdale militantne prijetnje, budućnost Islamske države u ovoj oblastima može biti daleko "vedrija" nego što to sigurnosne službe žele da priznaju.


(TBT, MiddleEastEye)