GENERACIJA PREGORJELIH: Evo zašto sve više ljudi "puca po šavovima"

25.12.2016. u 03:08

TEME

Takozvano "pregorijevanje" nije samo rezultat previše rada. Uzroci su mnogo dublji...


Foto: Profimedia

Često za nekoga ko previše radi kažemo "izgorjet će", "pregorjet će", "izgorio je" i slično. Fenomen pregorijevanja, u vidu psiho-fizičke iscrpljenosti, javlja se kada naš unutrašnji mehanizam protestvuje protiv svakog zahtjeva spoljašnjosti i unutrašnjosti. To je onaj dobro poznati momentalni otpor prema ideji kao što je najobičnije podizanje čaše sa stola.

Pregorijevanje je priznata dijagnoza od 1974. godine kada je njemačko-američki psiholog Herbert Groppenberger primijenio termin na sve veći broj slučajeva "fizičkog i mentalnog kolapsa izazvanog pretjeranim radom ili stresom".

Odnos između stresa i anksioznosti je od ključnog značaja, jer upravo on diferencira pregorijevanje od uobičajene iscrpljenosti koja je s vremena na vrijeme neizbježna za svako živo biće na planeti.

Iscrpljenost koja se javlja pri pregorijevanju, s druge strane, spaja intenzivnu želju za ispunjenjem cilja sa mučnim osjećanjem da ga je nemoguće dostići i anksioznošću povodom zahtjeva koji stalno stižu i predstavljaju nepremostivu distrakciju.

U ozbiljnijim slučajevima pregorjelosti, osoba ispoljava pasivnu želju za nestankom svijeta, gašenjem osjećanja, pozitivnih i negativnih, jer upravo ona ometaju njegov mir podsjećanjem da zahtjevi svijeta čekaju.

Pregorijevanje je osjećaj istrošenosti svih unutrašnjih resursa i nemogućnost oslobađanja od podsvjesne ideje da je život u stvari nešto što vas muči. Ovo stanje razlikuje se od suicidalnog, prije svega u pasivnosti, a dalje i u pomirljivom stanju prema životu kao takvom.

Za pregorjelu osobu, čak i najprijatnije stvari - kao što je odlazak na plažu - mogu biti mučne jer otvaraju veliku dilemu između isključivanja (psihičkog i isključivanja telefona) i bivstvovanja s nervirajućim osjećajem da je "posao proganjač" uvijek tu ida će svakog trenutka krenuti talasi mejlova, SMS, Viber i ostalih poruka.

Iako pregorjelost napreduje kako se posao infiltrira u sve više sfera života, on nije jedino što dovodi do pregorijevanja. Elektronska komunikacija i društvene mreže sve više dominiraju našim životima, a pravi nivo psiholoških posljedica ove nevjerojatno brze tranzicije u načinu života, tek će biti shvaćen u budućnosti.

Osjećaj anksioznosti koji se javlja zbog gomile neodgovorenih poruka javlja se ne samo zbog posla, već i zbog elektronske reformulacije međuljudskih odnosa u kojima posvećenost određenoj osobi stalno traži "elektronsku potvrdu". Jednostavno rečeno - ako im značim, odgovaraćeš na moje poruke, dijelit ćeš i lajkovaćeš moje statuse i tako dalje u nedogled na svim ravnima društvenih mreža.

Iako je stanje pregorjelosti bilo je poznato i drevnim ljekarima kao što su Hipokrat i Galen, usljed ovih novih okolnosti svakodnevnog života, pregorijevanje je sve rasprostranjeniji fenomen. Ono je bazirano na suštinskoj ljudskoj potrebi za vremenom i prostorom bez zahtjeva i očekivanja spoljašnjeg svijeta.


(TBT)