TEŠKA VREMENA ZA TURSKU Barkey: Erdogan će platiti cijenu PUTINU, samo je pitanje kolika će ona biti

23.12.2016. u 05:22

GEOPOLITIKA

Nakon ubistva ruskog ambasadora u Turskoj, bivši američki diplomata i ambasador u Iraku Christopher Hill, izjavio je da bi ovaj slučaj mogao da eskalira i da je jasno da se sa Erdoganovim režimom "nešto dešava"


FOTO: Erdogan, Putin (public)

Nakon ubistva ruskog ambasadora u Turskoj, bivši američki diplomata i ambasador u Iraku Christopher Hill, izjavio je da bi ovaj slučaj mogao da eskalira i da je jasno da se sa Erdoganovim režimom "nešto dešava".

Hill je za CNN komentarisao aktuelnu situaciju u Turskoj, kao i reakcije Washingtona na izjave turskih zvaničnika u kojima se aludira na američku umiješanost u atentat. Ocjenu Johna Kirbya, portparola američkog državnog sekretara da su takve optužbe "apsolutno smiješne", Hill je okarkterisao kao neuobičajenu.


FOTO: Hill (Screenshot, CNN)

- "Apsolutno smiješno" nije uobičajan diplomatski način razgovora. Mislim da ova situacija može da eskalira. Jasno je da se nešto dešava u Turskoj, posebno sa režimom Recepa Tayyipa Erdoğana nakon neuspjelog vojnog puča. Turska postaje sve bliža sa Rusijom i prepušta joj diplomatsko vođstvo. Krajnje je neobično da Rusija preuzma diplomatsko vođstvo, posebno da uloga SAD bude svedena na ljutnju prema Savjetu bezbjednosti UN bez direktne uloge u diplomatiji - izjavio je Hill za CNN.

Nakon ubistva ambasadora, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je ubistvo "provokacija s namjerom da se ugroze odnosi Rusije i Turske i mirovni proces u Siriji", dok je turski predsjednik poručio da na tu provokaciju neće nasjesti.

Moskva i Ankara imali su uspone i padove u odnosima. Ruska intervencija u Siriji na strani Bashara al Assada razbjesnila je Erdogana koji je svojevremeno bio jedan od prvih svjetskih lidera koji je tražio Assadov odlazak sa vlasti.

Nekoliko mjeseci kasnije, nakon puča, zatezanje odnosa sa Zapadom, ali i porastu podrške kurdske manjine u Turskoj militantnim kurdskim frakcijama, Ankara i Moskva približile su svoje stavove, pa čak i zajednički radila na planu izvođenja civila iz Aleppa.

Zbližavanje su pratili i protesti ispred ruske amabasade i diplomatskih predstavništva u Istanbulu i Ankari. Sam atentator na ambasadora rekao je "mi ginemo u Aleppu, vi ćete ovdje".

U prvim analizama nakon što je vijest o atentatu obišla svijet, mediji i mnogi zapadni analitičari poredili su ovaj događaj sa atentatom na prijestolonasljednika Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine nakon kog je počeo Prvi svjetski rat, ali turski kolumnista Mustafa Akyol ne očekuje da će između dvije zemlje doći do bilo kakvog ratnog sukoba.

- Ovo nije Sarajevo. Između Ankare i Moskve neće izbiti rat. Čak naprotiv, mislim da će biti još bliže - rekao je Akyol za "Washington Post".

"Pitanje je samo koliku će cijenu Erdogan morati da plati"

Ipak, činjenica je da je pred Erdoganom teška i komplikovana geopolitička situacija. Odnosi Turske i zapada na jako su niskom nivou. Veliki broj vlada i zapadnih zvaničnika javno je osudio Erdoganove mjere nakon neuspjelog pokušaja vojnog puča nazivajući ga diktatorom uz pozive da se Turskoj i definitivno zatvore vrata EU. Odnose Ankare i Brisela dodatno komplikuje i migrantska kriza, pa je će Erdogan morati da napravi ustupke Rusiji nakon ubistva ambasadora.

- Ovo nije moglo da se dogodi u gore vrijeme po Erdogana koji je baš sada pažljivo pregovaro sa Putinom oko Sirije. U trenutku kada su se odnosi Turske sa zapadom istopili, zbližavanje sa Rusijom mu je potrebno. Putin će ovu situaciju iskoristiti da dobije sve što želi iza zatvorenih vrata, dok ćemo u javnosti slušati floskule kako se odnosi neće mijenjati. Pitanje je samo koliku će cijenu Erdogan morati da plati - rekao je za "Washington Post" Henri Barkey, direktor instituta za Bliski istok na "Woodrow Wilson Institutu" u Washingtonu.

Kraj za Erdogana u Siriji?

U Erdoganovoj izjavi, datoj nakon telefonskog razgovora sa Putinom, stoji da su se dva predsjednika dogovorila da ojačaju "saradnju posebno kada je riječ o međunarodnoj borbi protiv terorizma". Niko ne zna šta to tačno znači, ali mogla bi biti indicija da će Turska dozvoliti Assadovim saveznicima u Moskvi i Teheranu da oblikuju budućnost Sirije.

Kod kuće, Erdoganovi saveznici krivicu za atentat svaljuju na Fethullaha Gülena, muslimanskog sveštenika i biznismena koji živi u egzilu u SAD, a kog je vladajuća stranka u Turskoj optuživala za organizovanje neuspjelog puča u julu. Moskva traži odgovornost "direktnog krivca", pa bi se moglo očekivati da će se odnosi Ankare i Washingtona dodatano pogoršati kako Erdogan bude jače insistirao da se mulimanski vođa pogubi.


(TBT)