DA LI STE ZAISTA NESPOSOBNI DA SE ZASTIDITE?! Putin i Erdogan su izbacili Zapad iz Sirije

17.12.2016. u 06:58

GEOPOLITIKA

Ni SAD, ni evropske sile izgleda da nisu znale da su Rusija i Turska pregovarale o prekidu vatre i evakuaciji iz sirijskog grada Alepa


FOTO: Erdogan, Putin (Getty images)

Ni SAD, ni evropske sile izgleda da nisu znale da su Rusija i Turska pregovarale o prekidu vatre i evakuaciji iz sirijskog grada Alepa.

To se navodi u komentaru koji je objavila američka agencija Blumberg.

Pošto su taj uništen, ali svima važan grad zauzele snage predsjednika Bashara al Assada, možda nastaje nova normalnost u Siriji - u kojoj je Zapad više posmatrač nego aktivni učesnik.

Uz to, dok razne strane, kao i obično, krive jedna drugu, razgovori se nastavljaju, a zapadne zemlje u njima ne učestvuju. Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je u srijedu da je "besmisleno" da razgovara sa SAD i da su pregovori s Turskom "efikasniji od mnogih mjeseci sjedenja sa Sjedinjenim Državama".

Dok je zapadna štampa analizirala poruke na Twitteru iz posljednjeg uporišta pobunjenika u Alepu, Rusi i Turci su razgovarali s pobunjenicima i Asadovim režimom, pokušavajući da finaliziraju Asadovu pobjedu. Njihov dogovor obuhvata plan povlačenja pobunjenika koji će poštedjeti civile daljeg krvoprolića, a Moskvi i Ankari omogućiti da istaknu svoje humanitarne aktivnosti i ogrnu se plaštom mirotvoraca, piše u komentaru.

SAD nisu imale pojma o tome.

"Nije mi poznato da smo imali bilo kakve indicije da se vode bilateralni razgovori da bi se postigao takav aranžman", rekao je portparol State Departmenta John Kirby na pitanje da li država zna da je Turska, saveznica SAD, uključena u te pregovore.

"Ne znam da li se prethodno za to znalo", rekla je Samantha Power, ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama, iznenađena pošto je u Savjetu bezbjednosti UN održala optužujući govor, kriveći režim Assada, Siriju i Iran za "stezanje omče oko vrata civila" i zapitala ih:

"Da li ste zaista nesposobni da se stidite?".

Na konferenciji za novinare u Berlinu u utorak popodne, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik François Hollande su govorili o "katastrofalnoj" situaciji u Alepu koja im "kida srca", ne nagovjestivši da znaju da se priprema sporazum, i napadajući Rusiju zbog blokiranje pregovora.

U utorak uvečer, nastavlja se u komentaru na siteu Blumberga, Merkel i njemački ministar inostranih poslova Frank-Walter Steinmeier su telefonom sa svojim ruskim kolegama razgovarali o Siriji. Tada je sporazum već bio objavljen. Kremlj je protumačio da su se Merkel i predsjednik Vladimir Putin "dogovorili da pojačaju bilateralne kontakte", čime je jedva prikrio da je Merkel negodovali što je nedovoljno informisana.

To se dešava kada sile Zapada ne žele ni da se bore, niti da sklapaju dogovore, piše u komentaru. Američka i evropska "prijetnja prstom" malo je pomogla ljudima u Alepu što će se zapamtiti zajedno s krvoprolićem i bezobzirnošću Assadovog režima. Zemlje koje su bile spremne i da se bore i da pregovaraju, jačale su kao pravi igrači, ukazuje Blumberg.

Međutim, interesi tih igrača nisu savršeno usklađeni. Rusija i Turska imaju oprečne interese u Siriji. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je zakleti neprijatelj Assada, a Putin je njegov saveznik.

Za Erdogana je veliki problem enklava Kurda u Siriji, za koje on vjeruje da destabilizuju stanje u Turskoj. Putin je tiho podržao Kurde, a Rusija je insistirala da učestvuju u svim pregovorima o budućnosti Sirije. Prije godinu dana, turska avijacija je oborila ruski ratni avion pošto je nakratko upao u turski vazdušni prostor blizu granice, što je dovelo do konfrontacije Putina i Erdogana koja je trajala dok Putin nije brzo i nedvosmisleno podržao turskog lidera kada je ljetos protiv njega pokušan vojni udar.

Ne postoji očigledno rješenje rusko-turske razlike o Siriji, osim podjele te zemlje na "rusku zonu" i "tursku zonu", duž linije od prije Prvog svjetskog rata tadašnjeg Irana između Rusije i Velike Britanije, piše u komentaru. Možda stvari kreću prema takvom rješenju jer Putin i Erdogan su razgovarali telefonom prije svakog velikog pokreta u Siriji. Ni jedan od njih nije osjetio potrebu da u to uključi zemlje Zapada.

Sada je jasno, piše na siteu Blumberga, da je Rusija pregovore sa SAD o prethodnom primirju za Alepo iskoristila kao paravan za operacije koje su imale samo jedan cilj - vojnu pobjedu režima Assada. Tursko oklijevanje da im to kaže bi trebalo da više zabrinjava SAD, ali ne i da ih čudi. Turska je jedina članica Sjevernoatlanskog saveza koja se usudila da obuje čizme i ode na teren u Siriji.

Ona ima vojnu sposobnost za osvajanje bez pomoći SAD. Za to je ruski pristanak važniji od odobrenja saveznika u NATO.

Ako se te dvije zemlje sada dogovore o tome kako da postupe sa zajedničkom prijetnjom - Islamske države - one će biti u poziciji da pregovaraju o poslijeratnom rješenju sa raznim sirijskim stranama.

Turskoj i Rusiji je potrebna fer podjela odgovornosti u borbi protiv Islamske države, ma koliko to bilo teško postići. Turske snage se aktivno bore protiv Islamske države u neposrednoj blizini Alepa, kaže turska vlada. To je osjetljiva oblast za Assadov režim, ali, po svemu sudeći, tamošnja aktivnost Turske je u redu za Rusiju sve dok je turska vojska izvan Alepa.

Rusija u posljednje vrijeme nije bila aktivno angažovana protiv Islamske države, već je svoju vatrenu moć koncentrisala na Alep. Čak je bila primorana da povuče svoj mali garnizon iz Palmire, mjesta glavne ruske pode proslavljene ranije ove godine, te su ekstremisti ponovo preuzeli to historijsko mjesto.

Odbijanjem da preuzmu rizik na tlu, dok podržavaju najslabiju stranu u sukobu - pobunjenike koji su sada izbačeni iz Alepa, i kojima je potrebno mnogo pomoći Turske da bi se borili na drugim mjestima, SAD su same sebe uglavnom otpisale iz Sirije. Svako, uključujući i saveznike, sada vidi uzaludnost oslanjanja na Washinton za pomoć ili rješenja, piše u komentaru.

Humanitarna kriza u Alepu, vojna pobjeda Assadovog režima i postepen razvoj rusko-turskog odnosa u Siriji označavaju veliki poraz spoljne politike SAD. Ona će očekivati širom Bliskog istoka i dolazećoj administraciji Donalda Trumpa ostaviti težak izbor: da igra sporednu ulogu u regionu ili da pokuša da zategnu mišiće, sprečavajući Rusiju i Tursku u podjeli sfera uticaja, piše na kraju komentara na siteu Blumrga uz naznaku da tekst nužno ne odražava stav uredništva i vlasnika.


(TBT, Bloomberg)