BUDUĆNOST RATOVANJA NYT: Bit će kao u naučnoj fantastici; samo će roboti ubijati

24.11.2016. u 03:17

GEOPOLITIKA

Ministarstvo odbrane stavilo je vještačku inteligenciju u središte svoje strategije održavanja položaja SAD kao najveće svjetske vojne sile. Naučnici i aktivisti uznemireni su mogućim posljedicama robotske trke


FOTO: (PROMO)

Mali dron prolazi pored makete bliskoistočnog sela i usredotočuje se na građevinu sličnu džamiji, a njegova kamera traži ciljeve.

Niko daljinski ne upravlja dronom, običnim aparatom koji se može kupiti na "Amazonu". No, opremljen naprednim softverom vještačke inteligencije, pretvorio se u robota sposobnog da pronađe i prepozna grupu ljudi koji naoružani kopijama puške AK-47 glume pobunjenike.

Crveni pravougaonik zatreperio je na monitorima inženjera koji prate probu. Dron je uočio čovjeka skrivenog u sjenkama, a ta predstava lovačke vještine je sablasna najava načina na koji Ministarstvo odbrane SAD namjerava da preobrazi ratovanje.

Ministarstvo odbrane stavilo je vještačku inteligenciju u središte svoje strategije održavanja položaja SAD kao najveće svjetske vojne sile. Troši milijarde dolara na razvoj takozvanog autonomnog i poluautonomnog oružja i stvaranje arsenala oružja koje je do sada postojalo samo u filmovima i naučnoj fantastici. Naučnici i aktivisti uznemireni su mogućim posljedicama robotske trke.

Ministarstvo odbrane stvara robotske borbene lovce koji će letjeti u bitku uz avione s ljudskom posadom. Isprobalo je projektile koji sami odlučuju šta će napasti i izgradilo brodove koji mogu da tragaju za neprijateljskim podmornicama i u stopu ih prate hiljadama kilometara bez ikakve ljudske pomoći.

Zvaničnici Ministarstva kažu da je to oružje neophodno kako bi SAD zadržale vojnu prednost nad Kinom, Rusijom i drugim suparnicima koji također nemilice troše novac na slična istraživanja (kao i američki saveznici, na primer Velika Britanija i Izrael). Posljednjim budžetom Ministarstva predviđeno je da se u sljedeće tri godine osamnaest milijardi dolara potroši na tehnologiju, između ostalog i onu neophodnu za autonomno oružje.

"Kina i Rusija razvijaju borbene mreže dobre koliko i naše", kaže Robert Work, zamjenik ministra odbrane SAD. "Njihove mreže vide koliko i naše i mogu da bacaju navođenu municiju daleko koliko i naše. Mi želimo samo da se postaramo da pobjeđujemo brzo kao što smo pobjeđivali u prošlosti."

Baš kao što je Industrijska revolucija potakla nastanak noćnih mašina za uništenje kao što su avioni i tenkovi, tehnologija vještačke inteligencije omogućava Ministarstvu odbrane da ljude na bojištu zamjeni mašinama baš kao što preobražava i svakodnevni život.

U vojnim krugovima ne raspravlja se više o tome treba li stvarati autonomno oružje, nego o tome koliko mu nezavisnosti treba dati. Vazduhoplovni general Pol Salva nedavno je izjavio da bi Amerika za oko deset godina mogla imati potpuno nezavisne robote koji bi samostalno odlučivali koga i kada da ubiju, ali da ne namjerava da ih stvara.

Američki zvaničnici tek počinju da shvataju posljedice dejstva oružja koje bi jednog dana moglo da djeluje samostalno, a nema ni saglasnosti o tome treba li SAD da traže međunarodne sporazume o zabrani takvog oružja ili da ga prave kako ne bi zaostale za protivnicima.

Od sredine prošlog vijeka vojna strategija SAD zasnivala se na ogromnim tehnološkim prednostima. Tokom Hladnog rata Americi je prednost pružao nadmoćni nuklearni arsenal, a kasnije navođeni projektili.

Tih prednosti više nema, a od svih novonastalih tehnologija kao što su genomika i minijaturizacija, "najširu primenu na najveći broj zadataka Ministarstva odbrane imaju jedino vještačka inteligencija i autonomija", kaže Robert Work.

Stručnjaci van Ministarstva odbrane ne vjeruju da će SAD moći da održavaju svoju vojnu nadmoć korištenjem vještačke inteligencije. Odbrambena industrija više ne obavlja istraživanja kao u vrijeme Hladnog rata, a Ministarstvo odbrane više nema monopol na vrhunsku tehnologiju koja stiže iz Silicijske doline, Evrope i Azije.

Moćna vještačka inteligencija kakvu Ministarstvo odbrane želi da koristi već je duboko utkana u svakodnevni život. Vojna tehnologija često kaska godinama za onim što može da se kupi u prodavnici elektronske opreme.

"Da budemo iskreni, američki snabdjevači mogu da budu zaista prvi na nekim poljima i da ozbiljno kasne na drugim", kaže tridesetosmogodišnji major Brian Hili, pilot aviona F-35. Taj najnoviji i tehnološki najnapredniji mlazni borbeni lovac opremljen je sistemom za upravljanje glasom koji je pogodan za mijenjanje stanica na radiju i za malo šta drugo. "Bilo bi sjajno kad bismo uključili Apple ili Google", dodaje Hili.

Osim praktičnih problema, spajanje sve sposobnije automatizacije i oružja izazvalo je burne rasprave među pravnicima i etičarima. Pitanja su brojna, a odgovori sporni. Može li se mašini povjeriti smrtonosna sila? Ko je kriv ako robot napadne bolnicu ili školu? Da li je smrt koju izazove mašina veće kršenje ljudskog dostojanstva nego ako smrtonosni udarac zada čovjek?

Uputstvo Ministarstva odbrane kaže da autonomno oružje mora da posjeduje "odgovarajući nivo ljudske procjene". Naučnici i stručnjaci za ljudska prava smatraju da je to mjerilo preširoko i žele da se takvo oružje podvrgne "značajnoj ljudskoj kontroli".

Novo oružje bilo bi brže i preciznije od svega što čovjek može i smanjilo bi broj - i troškove - vojnika i pilota izloženih smrti ili sakaćenju u bici. U središtu promjene koju zamišlja Ministarstvo odbrane jeste koncept koji zvaničnici zovu kentaurska borba. Nazvana po mitskom biću koje je pola čovjek, pola konj, ova strategija želi ljudskom kontrolom i autonomnim oružjem da poveća vještine vojnika, pilota i mornara, a ne da ih zamjeni.

"Vlada veliki strah od robota-ubica i Skynet-a" smrtonosne vještačke inteligencije iz filmova o Terminatoru, kaže Robert Work. "Naša zamisao uopšte nije takva."

Kada dođe do odluke o životu i smrti, "uvijek će biti uključen i čovjek", dodaje on.

No, postoji duboka sumnja u to da se te granice neće pomjerati. Stotine stručnjaka upozorile su prošle godine u otvorenom pismu da bi razvoj i najglupljeg inteligentnog oružja mogao podstaći svjetsku trku u naoružanju. Ishod bi bili inteligentni roboti sposobni da ubiju, jeftini i na raspolaganju odmetnutim državama i nasilnim ekstremistima.

"Autonomno oružje postalo bi kalašnjikov sutrašnjice", stoji u pismu.


(TBT, NYT, Autori Mahttew Rosenberg i John Markoff )