NEMA IM NAFAKE BEZ MUSLIMANA! The Economist: Amerika će postati SIROMAŠNA, MRAČNA I LJUTA

21.11.2016. u 04:01

ANALITIKA

Zakletva Donalda Trumpa da će "Ameriku ponovno učiniti velikom" bila je moto Reaganove kampanje iz osamdesetih. Glasači su i tada vapili za oporavkom nakon Carterovog mandata. Trump je ovoga mjeseca izabran na istoj osnovi - obećanju historijske promjene, piše ugledni magazin The Economist


FOTO: Trump (Reuters)

Zakletva Donalda Trumpa da će "Ameriku ponovno učiniti velikom" bila je moto Reaganove kampanje iz osamdesetih. Glasači su i tada vapili za oporavkom nakon Carterovog mandata. Trump je ovoga mjeseca izabran na istoj osnovi - obećanju historijske promjene, piše ugledni magazin "Economist".

Ipak, postoji jedna razlika. Noć pred glasanje Reagan je Ameriku opisao kao svjetleći "gradić na brijegu". Nabrajao je sve što Amerika može da učini kako bi svet učinila sigurnim, sanjao je o zemlji koja neće gledati u sebe nego prema drugima – zemlji koja će biti otvorena.

Trump je obećao upravo suprotno – da će Ameriku staviti na prvo mesto, zahtijevajući poštovanje od stranih vođa koji crpe SAD smatrajući njene vođe budalama. Rekao je da neće prepustiti svoju zemlju ni njene ljude lažnoj pjesmi globalizacije. Reaganova Amerika bila je optimistična. Trumpova je ljuta.

Novi nacionalizam

Dobro došli u novi nacionalizam. Po prvi put od Drugog svjetskog rata velike sile su istovremeno na putu različitih vrsta šovinizma. Poput gospodina Trumpa, vođe Rusije, Kine i Turske prihvatile su pesimistični pristup u kome je diplomatija igra u kojoj se sukobljavaju nacionalni i internacionalni interesi. Velika je to promjena koja svijet čini opasnijim mjestom.

Nacionalizam je klizav koncept. Upravo se zato političarima često čini kao pogodan alat za manipulaciju. U svom najboljem obliku ujedinjuje zemlju oko zajedničkih vrijednosti kako bi se postigli ciljevi koji bi inače bili nedostižni. Taj građanski nacionalizam je pomirljiv i gleda unaprijed.

To je na primjer kanadsko inkluzivno domoljublje ili podrška njemačkih navijača na Svjetskom prvenstvu u fudbalu. Građanski nacionalizam apeluje na univerzalne vrijednosti poput slobode i jednakosti. Njegova suprotnost je etnički nacionalizam koji je agresivan i nostalgičan te se hvata za rasu i historiju kako bi svoju naciju odvojio od ostalih. U najmračnije vrijeme 20. vijeka taj je nacionalizam uvukao svijet u Drugi svjetski rat.

Udarac građanskom nacionalizmu

Trumpova pobjeda udarac je tom građanskom nacionalizmu. Patriotizam Trumpovih poslijeratnih prethodnika niko nije dovodio u pitanje, ali svi su oni podržavali američke građanske vrijednosti i promovirali ih u inostranstvu. Čak i ako osjećaj posebnosti američkim predsjednicima nekada nije dopuštao da ulaze u neke velike međunarodne sporazume, Amerika je podržavala internacionalni pravni poredak i tako učinila i sebe i svijet sigurnijim mjestima, piše "Economist".

Gospodin Trump prijeti da će slobodnije shvatati tu obavezu. Etnički nacionalizam u isto vrijeme jača i na drugim mjestima. U Rusiji je Vladimir Putin odbacio kozmopolitske liberalne vrijednosti u korist mješavine slovenskog tradicionalizma i pravoslavlja.

Erdogan je Tursku okrenuo od članstva u EU i kompromisa s Kurdima i usmjerio ka oštrijem islamskom nacionalizmu koji brzo detektuje uvrede i prijetnje spolja. U isto vrijeme kineski nacionalizam je postao toliko ljut i osvetoljubiv da ga partija teško kontroliše. Zemlja možda zavisi od otvorenog tržišta, prihvata međunarodne institucije i želi da bude blizu Amerike, ali od 1990-ih školska djeca na dnevnoj bazi primaju dozu "patriotskog" obrazovanja.

Kriza u Evropi

Čak i dok je etnički nacionalizam u usponu najveći svjetski eksperiment u post-nacionalizmu posrće. Arhitekte Evropske Unije vjerovali su da će nacionalizam, koji je kontinent uveo u najveći rat ikada jednostavno nestati. Evropska Unija u njihovim je očima bila veća od nacionalnog rivaliteta, identitetsko gnijezdo u kojem neko u isto vrijeme može biti katolik, pravoslavac, Grk i Evropljanin u isto vrijeme.

To se nikada nije zapravo ostvarilo. Britanci su izglasali izlazak iz EU, a bivše komunističke zemlje poput Poljske i Mađarske okrenule su se ksenofobnom nacionalizmu. Postoji čak i mala, ali rastuća prijetnja da bi i Francuska mogla da odustane i tako uništi EU.

Još nije prekasno

Amerikanci su se posljednji put okrenuli prema sebi za Prvog svjetskog rata i posljedice su bile porazne. Trumpov novi nacionalizam mogao bi da završi isto. Kod kuće će proizvoditi netoleranciju i hraniti sumnje naspram manjina. Spolja, dok se druge zemlje povode za američkim primjerom, globalni problemi postaju sve teže rješivi.

Gospodin Trump mora shvatiti da će svoje politike morati da ostvari u kontekstu ljubomornog nacionalizma drugih zemalja. Isključivanje neće toliko odrezati Ameriku od svijeta koliko će je ostaviti ranjivom u metežu koji novi nacionalizam nosi sa sobom. Dok je globalna politika zatrovana, Amerika će ostati osiromašena i njena će ljutnja rasti.

Trump rizikuje da se zatvori u začaranom krugu neprijateljstva. Još nije prekasno da napusti svoju mračnu viziju. Zbog svoje zemlje i cijelog sveta hitno mora da se vratiti prosvijetljenom nacionalizmu pređašnjih predsjednika, zaključuje "Economist".


(TBT)