OČI AMERIKE UPRTE U BOSANCE! The Guardian: „Glas Bosanaca“ iz Missourija mogao bi koštati Donalda Trumpa – i državu obojiti u plavo

25.10.2016. u 05:18

POLITIKA

Od bosanskih Amerikanaca u Missouriju se očekuje da u rekordnom broju izađu na izbore u novembru.

FOTO: (public)

Mirhada Jašarević je bila dijete kada su ona i njena porodica postali izbjeglice za vrijeme rata u BiH '90-ih godina. Početkom ove godine postala je državljanka SAD-a, na vrijeme da glasa na predsjedničkim izborima 2016.

„Vjerujem da su ovi izbori među najvažnijima kada treba dati svoj glas“, kaže Jašarević. „Došla sam ovdje kao što dolaze i izbjeglice iz Sirije. Na isti način. Bez namjere da povrijedim ikoga. Samo da dobijem priliku za život. I to Ameriku čini tako sjajnom, a imam osjećaj da Donald Trump to ne razumije.“

Od bosanskih Amerikanaca u Missouriju se očekuje da u rekordnom broju izađu na izbore u novembru. Imajući u vidu nedavne ankete koje pokazuju da su Hillary Clinton i Donald Trump skoro izjednačeni, ovaj glasački blok mogao bi preokrenuti izbore.

Ranije ne iskazujući želju za promjenom, bosanski Amerikanci u St Louisu – domu od 50.000 do 70.000 bosanskih muslimana – mahom svi se gnušaju na Trumpovu anti-muslimansku, anti-izbjegličku retoriku, a na oprezu su zbog popularnosti ovog republikanskog kandidata među srpskim nacionalistima. Ukoliko se iz ovih razloga oni pokrenu kao blok i glasaju protiv Trumpa, 2016. bi „bosanski glas“ iz Missourija mogao debitirati koštajući Trumpa 10 elektoralnih glasova.

„Znam sigurno da je mnogo ljudi otišlo registrirati se za glasanje“, kazao je Nedim Ramić, bosanski Amerikanac, advokat u St Louisu koji je dvaput susreo Clinton za vrijeme posjeta gradu u sklopu kampanje. Mislim da bi bosanska zajednica mogla napraviti razliku.

Pošto se religijska opredijeljenost i etničko porijeklo ne bilježe prilikom procesa registracije birača, ne postoji podatak koliko je bosanskih Amerikanaca registriranih u St Louisu. Neformalno, predstavnici zajednica procjenjuju da je broj registriranih glasača u St Louisu, u bosanskoj zajednici, skočio za nekoliko hiljada u zadnje dvije godine.

„Sada očekujem da vidim veći izlaz glasača nego ranije“, kaže agent za osiguranje Ibro Tucaković, koji je u St Louis došao iz Sarajeva 1998. „Ovi izbori su zaista jako važni, a naročito za bosanske Amerikance jer smo vidjeli šta govor mržnje može učiniti jednoj zemlji. Neki od starijih su preplašeni jer se u Bosni odigravala slična situacija 1990-ih prije izbora.“

St Louis je dom jednoj od najvećih zajednica bosanskih muslimana van BiH. Zajednica ima porijeklo u izbjegličkoj krizi na Balkanu '90-ih godina kada je Jugoslavija popucala po šavovima, a milioni ljudi su raseljeni. Hiljade izbjeglica iz BiH su svoj novi dom pronašle u St Louisu, a grad je na kraju postao utočište bh. dijaspore u SAD-u.

Historijski, Missouri je država u kojoj obje stranke imaju podjednaku šansu iako stručnjaci često navode kako tamo žive ljubitelji republikanaca. 2008. republikanac John McCain je osvojio elektoralne glasove u ovoj državi sa razlikom manjom od 1% – što je jedva 1000 glasova. 2012. Republikanac Mitt Romney je pobijedio u državi za 10%, ali je demokrata Claire McCaskill zadržala svoje mjesto u Senatu za skoro 15% više. Država također ima guvernera demokratu.

Zadnjih godina, bosanski glasači u St Louisu nametnuli su se kao moćna snaga u lokalnoj politici, a političari – mahom demokrate – na sebe su skrenuli pažnju.

2014., za vrijeme utrke za izvršnu vlast u okrugu St Louis, nakon nemira u Fergusonu u Missouriju, demokratski kandidat Steve Senger – koji je posjetio bosanske džamije i podijelio letke na bosanskom jeziku za razliku od republikanskog oponenta – odnio je pobjedu, ali za manje od 2000 glasova. Da su bosanski glasači ostali kući, vjerovatno bi izgubio.

Malo nakon izbora, Bosanci u St Louisu (gradu odvojenom od okruga St Louis) izašli su na ulice u sklopu regionalnih protesta nakon što je u augustu 2014. policajac ubio Mikea Browna, tinejdžera iz Fergusona. Nakon brutalnog ubistva Zemira Begića – bosanskog imigranta koji je u St Louis došao posjetiti budućeg punca i punicu – u srcu bosanskog kvarta tog decembra, stotine demonstranata blokirale su glavnu cestu u južnom dijelu grada na dvije noći, zahtijevajući pojačanu policijsku kontrolu i glas u lokalnim poslovima.

Izbori za okrug St Louis i protesti u gradu St Louisu bili su odlučujući trenuci za bosansko-američku zajednicu u regiji koja se uglavnom nije oglašavala, u političkom smislu, tokom svog 20-godišnjeg postojanja.

Otad, bosanski Amerikanci su imenovani na pozicije u uredu gradonačelnika St Louisa, a delegacija građanskih i vjerskih vođa iz St Louisa dvaput je posjetila zvaničnike u glavnom gradu države.

Početkom ove godine, članovi zajednice – uključujući i Ramića – osnovali su Bosansko-američki savez Missourija (BAPAAM), organizaciju koja ima za cilj zastupati političke interese bosanskih Amerikanaca. Savez je u martu podržao Clinton.

„Vidimo da je zajednica općenito postala aktivnija“, kazao je Ramić.

Podrška srpskih nacionalista Trumpu upozorava na oprez. Za vrijeme nacionalne republikanske konvencije, nekoliko puta je fotografiran muškarac sa šeširom na kojem je stajalo „Učinimo Srbiju opet velikom“. Kada je potpredsjednik Joe Biden u augustu posjetio Beograd, stotine srpskih nacionalista okupile su se uz povike „Glas za Trumpa!“  Grupu je predvodio srpski političar desnice Vojislav Šešelj, koji je optužen za provođenje etničkog čišćenja bosanskih muslimana, Hrvata i drugih ne-Srba iz „Velike Srbije“ '90-ih godina.

Bosanski glasači u St Louisu, u kojem živi znatan broj udovica i preživjelih iz Srebrenice, prokomentirali su Šešeljevu podršku.

„Neki ljudi su reagirali na šašav način – 'majmun radi što majmun vidi'“, s podsmijehom kaže Tucaković. „Ali drugi su zaista zabrinuti. Vidite ljude poput Šešelja koji podržavaju Trumpa i to nije dobar znak.“

Politička snaga bosanske zajednice u St Louisu dodatno je ojačala nakon što su imigranti iz BiH, poput Jašarevića, postali naturalizirani stanovnici SAD-a, a prva generacija njihove djece je u godinama kada mogu glasati.

„Samo ove godine, trojica mojih prijatelja posvetili su se politici“, kaže Haris Bihorac, koji je upravo navršio 18 godina i planira izaći na izbore prvi put u novembru. „Stalno čitaju da bi se što više informirali o politici. Čak i ja – prije nisam mario ko je predsjednik niti bilo šta slično, ali sada marim jer se i moj glas broji.“


(TBT, The Guardian)