SRBI STIŽU U POMOĆ 'ARAPSKOM ČETNIKU'! Da li će Srbija se priključiti ruskoj akciji u Siriji?

20.10.2016. u 04:16

REGIONAL

Poziv Rusije da se Srbija pridruži humanitarnoj akciji uslijedio je gotovo u isto vrijeme kada je njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala članice EU da pooštre sankcije prema Rusiji. Ova tema bit će i na dnevnom redu Evropskog savjeta u istom danu kada će i Vlada Srbije odlučivati o pridruživanju ruskoj akciji


FOTO: (Tanjug-AP)

Vlada Srbije odlučivat će sutra o slanju humanitarne pomoći u sirijski grad Alepp u organizaciji Ruske Federacije. Poziv da se priključi ovoj akciji dobilo je ministarstvo odbrane, međutim, oni nisu mogli sami da donesu odluku, te će ova tema završiti na sjednici Vlade u četvrtak, piše Danas.

Akciju, pored Rusije, sprovode i Bjelorusija, Armenija, Kina, Azerbejdžan i Inidija. Plan je da humanitarnu pomoć preuzmu ruski transportni avioni na aerodromu "Konstantin Veliki" u Nišu. Međutim, Srbija koja se nalazi procesu otvaranja novih pregovaračkih poglavlja mogla bi skupo da "plati" ovu akciju.

Dobro je poznato da Zapad ne gleda blagonaklono na naše odnose sa Rusijom i neutralno stanovište kada je riječ o odnosima EU i SAD sa jedne i Rusije sa druge strane.

Koliko dobri odnosi Srbije sa Moskvom smetaju Zapadu govori i činjenica da se od Srbije, mnogo ranije nego što je to bio slučaj sa drugim zemljama koje su bile na putu ka EU, tražilo da usaglasi svoju vanjsku politiku sa EU. To je od Srbije traženo i prije otvaranja poglavlja 31, koje se u pristupnim pregovorima otvara među posljednjima i na koje se više gleda kao na tehničko pitanje. Da je ovo poglavlje dobilo na značaju pokazuje i izvještaj o prioritetima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU za 2016. godinu, gdje se posebna pažnja posvećuje neophodnosti usklađivanja srpske vanjske politike sa evropskom.

EU smatra da Srbija postepeno mora usaglasiti svoju vanjsku politiku s sigurnosnom i vanjskom politikom EU, istaknuto je u "Prioritetima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU" koje su u Luksemburgu podržali šefovi diplomatija EU.

Kako se navodi, ta obaveza predstoji Srbiji poslije otvaranja poglavlja 23 i 24 u pregovorima o članstvu u EU. Reagujući na ovaj izvještaj premijer Srbije Aleksandar Vučić je poručio da je primjedbe iznesene u izvještaju"primio k znanju".

"Kako su ono oni rekli kada sam ja govorio o Trepči? Da su primili k znanju? Sad sam ja primio sam k znanju te primjedbe, i pohvale i primjedbe", rekao je premijer o Izvještaju koji je objavljen u ponedjeljak.

S druge strane izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju David MacAllister je izjavio da razume tijesne veze Srbije sa Rusijom i da poštuje odluku Srbije da se ne pridruži sankcijama protiv Rusije, ali da ona mora da zna da je EU ujedinjena po tom pitanju.

"Srbija je do sada imala visok stepen harmonizacije sa politikom EU. Posebno bih pohvalio srpski doprinos u vojnim misijama EU", rekao je MacAllister.

Ipak, podsjetio je, Rusija je aneksijom Krima masivno prekršila međunarodno pravo, na šta je EU imala odgovor, ali se Srbija nije pridružila mehanizmu sankcija, što Brisel mora da prihvati. "Poštujem odluku Srbije, ali ona mora da zna da je EU ujedinjena", naglasio je MacAllister i izrazio uvjerenje da srpsko-ruski odnosi mogu biti most do ponovnih boljih odnosa EU i Moskve.


(TBT, Agencije)