DA LI JE PLENKOVIĆ NJEMAČKI IGRAČ? Đukanović: U određenoj mjeri Njemačka ima drugačiju vizuru BiH od SAD

06.10.2016. u 13:12

REGIONAL

Prema svom profesionalnom kretanju prije dolaska na sadašnje funkcije izvjesni budući premijer Hrvatske Andrej Plenković doživljava se kao njemački čovjek, dok se hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović smatra političarem više okrenutim SAD i pod njihovim uticajem


FOTO: Plenković (AA)

Ako je to i tačno, zašto je važno za Hrvatsku, za Srbiju i, ovog trenutka posebno zanimljivo, za Bosnu i Hercegovinu?

Poznata komentatorka Hrvatskog radija Jasmina Popović za Danas kaže da je Andrej Plenković "politička nepoznanica u Hrvatskoj, s obzirom da mi ne znamo njegove stvarne političke domete, a već smo imali loših iskustava sa ljudima koji su tako dovedeni da bi riješili naše probleme, a onda se ispostavilo da mi rješavamo njihove".

Andrej Plenković je, kaže ona, vezan uz narodnjačku stranku u Evropskom parlamentu i njemačke konzervativce i što se Hrvatske tiče, to se zasad prepoznaje po dve stvari: minhenski Ifo institut radio je ekonomski program Hrvatske demokratske zajednice, a koalicija HDZ i Mosta, koja se upravo dogovara, biće izgleda uređena po modelu sada vladajuće koalicije u Njemačkoj, gdje svaka stranka članica koalicije kontroliše dodijeljeni joj sektor u potpunosti, bez kadrovskog miješanja koalicionog partnera.

S druge strane, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je radila u NATO, bila ambasadorka u SAD i njene su veze sa Amerikom otvoreno intenzivne.

Popovićeva smatra da je Grabar Kitarović svjesna da "iz vana stižu poruke da se Hrvatska mora stabilizirati", a Plenković namjerava da napravi jedan iskorak i svoju bazu proširi izvan HDZ-a dok su dosadašnji predsjednici te stranke uglavnom bili fokusirani na svoje članstvo.

"Sad je pitanje imaju li u ovom slučaju Njemačka i Amerika identične interese prema Hrvatskoj? Meni se čini da imaju i tu nema nekih većih problema među njima", ocjenjuje Popovićeva.

Dragan Đukanović, saradnik Centra za vanjsku politiku iz Beograda, vjeruje da su stvari mnogo komplikovanije i da će se njemački oslonac Plenkovića i američki oslonac Grabar Kitarović "prelamati pre svega u odnosima prema Bosni i Hercegovini".

"Šta se po meni desilo? Onog trenutka kad je dominantna struja u HDZ-u počela da koketira sa radikalnim nacionalizmom, bilo je jasno da će vlada izgubiti međunarodnu podršku", kaže Đukanović za Danas.

On smatra da je američko-kanadska struja u hrvatskoj politici odgovorna za nacionalističke ekscese u Hrvatskoj.

"Od Šuška naovamo. Još je Gojko Šušak, koji je bio emigracija i to radikalna, bio čovjek koji je kod Tuđmana diktirao taj nacionalistički kurs. Mada, kad se priča o tim razlikama u HDZ-u, čini se da su nekada razlike minorne", smatra Đukanović. "HDZ se dosad nije transformirao u suvremenu demokršćansku stranku, daleko od toga. I pokušaj Ive Sanadera 2006-2008. godine je bio neuspješan, to je bila više kamuflaža prema EU, a prije svega prema Njemačkoj, a manje nešto što je unutra zapravo uradio."

Podvlačeći bliskost Plenkovića sa njemačkom CDU/CSU, Đukanović tvrdi da "oni na određeni način pokušavaju pre svega u Bosni sada da izvedu neki otklon od tradicionalne američke politike".

"U kom smislu? Američka politika je da se ništa ne mijenja, da ostane status kvo, a oba HDZ-a u BiH pokušavaju pošto-poto da proguraju etno-federalizaciju. U tom je smislu i Plenković u Evropskom parlamentu postavio nekoliko rezolucija. Etno-federalizacija zapravo znači osnivanje trećeg hrvatskog entiteta, odnosno podjelu Federacije BiH između Bošnjaka i Hrvata. U određenoj mjeri Njemačka ima drugačiju vizuru BiH od SAD. Ona je za to da ostane BiH kao država, ali da se zaštiti hrvatski interes", smatra Đukanović.

Dr Nino Raspudić, poznati komentator političkih prilika u Bosni i Hercegovini, ne uočava pokazatelje na osnovu kojih bi zaključio da je Andrej Plenković njemački čovjek. Po njemu, Plenković je "čovjek koji bliskim osjeća evropski projekat, više čovjek na stajalištima i vrijednostima EU nego njemački čovjek". Raspudić američku politiku u BiH već dugo smatra zabrinjavajućom i destruktivnom, a politiku EU prilično mlakom i nedefiniranom.

On podsjeća da je porijeklom Hrvat iz BiH i tvrdi da može argumentirati da su od strane visokih predstavnika nametnute izmjene Dejtonskog sporazuma, a prije svega izmjene izbornog zakona u BiH, išle na štetu Hrvata i Bošnjacima su omogućile da u svakom trenutku mogu izabrati sve hrvatske predstavnike od člana Predsjedništva do Doma naroda i federalne vlade.

"U tom smislu je američka politika što svjesno što nesvjesno vrlo destruktivna. Podržavala je jedan unitaristički projekat koji je pod krinkom građanskom u biti bošnjački nacionalistički projekat čije su najveće političke žrtve bili Hrvati u BiH. A ne bih rekao njemačka nego politika EU je bila prilično mlaka i nedefinirana po pitanju BiH i nekako je po inerciji sljedila tu američku matricu za koju smatram da je pogrešna", kaže Raspudić za Danas.

Raspudić smatra da je važno podvući da su Hrvatska i Srbija, kao sukreatori i supotpisnice Dejtonskog sporazuma, dužne da se miješaju u BiH kad se načela tog sporazuma dovode u pitanje. On ocjenjuje da je do nekih promjena u držanju Hrvatske već došlo. "Ja očekujem jednu aktivniju politiku Hrvatske u BiH, aktivniju potporu borbi za jednakopravnost Hrvata, koju je zanimljivo započeo bivši premijer Milanović, koji je dolazio sa ljevice", kaže Raspudić.


(TBT, Danas)