POVJERLJIVO IZ VOJNIH BUNKERA U ŠVICARSKOJ: Kako su nastali privatni trezori u kojima bogataši čuvaju zlato

04.10.2016. u 11:27

BUSINESS

Biznis s trezorima ne podliježe istoj regulativi koja od švicarskih banaka zahtijeva da prijave vlastima bilo kakve sumnjive aktivnosti i transakcije. Zato bogataši više ne čuvaju imovinu u bankama, već u privatnim trezorima koji su nekada služili kao bunkeri švicarske vojske


FOTO: (Profimedia)

Duboko ušvicarskim Alpima, u blizini piste za privatne avione nalazi se stari vojni bunker s trezorom u kojem se nalazi možda i najveće skladište zlata na svijetu, piše Blumberg.

Ulaz u bunker obezbjeđuje čuvar sa pancirom, a na ulazu su metalna vrata ugrađena u granitnu stijenu na kraju seoskog puta. Nakon prolaska kroz još dvoje vrata stiže se do masivnog metalnog ulaza od 3,5 tona koji se otvara jedino unošenjem sigurnosnog koda, uz skeniranje zjenice i sistem za raspoznavanje lica. Iza tih bezbjednosnih punktova nalazi se ulaz u tunelski lavirint koji je nekad koristila švicarska vojska.

Zbog straha za bezbjednost, vlasnik trezora želi da ostane anoniman. Boji se da bi čak i objava imena njegove kompanije mogla da privuče lopove, piše Blumberg. Odbija da odgovori na pitanje koliko pažnje posvećuje provjeri klijenata, ali kaže da mnogi koji traže njegove usluge padnu na bezbjednosnom testu.

"Na svakog klijenta kojeg uzmemo, odbijemo jednog ili dvojicu", kaže. "Ne želimo probleme".

Nakon finansijske krize 2008. godine potražnja za trezorima za čuvanjezlata dramatično je porasla. Mnogi bogataši u zlatu vide sigurniju alternativu od nestabilnih banaka i rizičnih investicija.

S druge strane, biznis s trezorima ne podliježe istoj regulativi koja odšvicarskih banakazahtijeva da prijave vlastima bilo kakve sumnjive aktivnosti i transakcije. Amerikanci prema zakonu koji reguliše poreze na račune u inostranstvu (U.S. Foreign Account Tax Compliance Act) nisu obavezni da prijave zalihe zlata koje drže izvan finansijskih institucija.

Zato i nije čudno da takav biznis cvijeta, smatra novinar Blumberga. Prema procjenamašvicarskog ministarstvaodbrane, od oko hiljadu vojnih bunkera smještenih širom Švicarske nekolikostotina je prodato u posljednjih nekoliko godina, a njih desetak služi kao skladište zlata ili podataka.

Za ilustraciju klijentele koja koristi ove usluge dobro će poslužiti okruženje spomenutog privatnog aerodroma čiji vlasnik tvrdi da posjeduje najveći trezor zlata na svijetu za privatne korisnike i sedmi najveći na svijetu uopšte. U blizini avionske piste smješten je "VIP launge" i nekoliko luksuznih apartmana.

Zidovi u unutrašnjosti apartmana obloženi su luksuznim starim drvetom, podovi su napravljeni od južnoafričkog kvarcita, čvrstog kamena od kvarcnih kristala zbijene mozaičke teksture koji se savršeno nadopunjuje s izbledjelim sivim drvetom.

Naravno, apartmani su opremljeni hrpom luksuznih detalja, od ogromnih ogledala do TV-a koji se uvlače u plafone ili zidove. Vlasnik trezora je tako omogućio svojim klijentima mjesto gdje mogu da jedu i spavaju, jer mnogi od njih ne žele da ostave tragove kreditnih kartica i putnih isprava u obližnjim hotelima i restoranima.

Smješten samo nekoliko kilometara dalje, Dolf Vipli, osnivač i izvršni direktor slične kompanije "Swiss Data Safe", jedan je od rijetkih biznismena iz te branše koji pristaje na intervjue. Zlato koje "Swiss Data Safe" čuva za svoje klijente nalazi se u planinskom bunkeru izvan zaseoka Amsteg. U nedavno objavljenoj reportaži Vipli nije želioda otkrije tačnu lokaciju na kojoj s nalazi zlato. Umjesto toga, novinarima je pokazaodrugi diosvog biznisa, prostoriju sa serverima za čuvanje podataka.

Vifli ne želi da otkrije ni količinu zlata koju njegova kompanija čuva.

"Primjetili smo značajan rast", kaže. "Od 2008. godine, postoji veliki interes za alternative bankarskim trezorima."

"Swiss Data Safe" je nezavisna od bankarskog sistema i bilo koje druge institucije ili interesne grupe, tvrdi Vifli.

Osim toga, ove firme nisu obavezne da prijave sumnjive aktivnostišvicarskoj državnoj kancelariji nadležnoj za pranje novca. Upravo su prijave toj instituciji dovele do velikih istraga o korupciji u fudbalskoj organizaciji FIFA, kao i otkrivanju korupcionaškog skandala u koji je bila uključena državna energetska kompanija Petrobaras u Brazilu.

"Trgovina zlatom jevažan diošvajcarske ekonomije", objašnjava za Blumberg Džon Kasara, specijalni agent američkog državnog trezora i autor nekoliko knjiga o pranju novca. "Nisam nimalo iznenađen što u Švicarskoj ne postoje efikasniji načini za nadzor potencijalnih zloupotrebi".

U prvoj polovini godine u Švicarsku je uvezeno 1.357 metričkih tona zlata vrijednih 40 milijardi dolara, barem prema podacimašvicarske carine. Sudeći prema količini u prvih šest mjeseci, ove godine ni se lako mogao oboriti rekord uvezenog zlata postavljen 2013. godine.

Švicarski državni sekretarijat za međunarodne finansije 2015. je objavio izvještaj o bezbjednosnim trezorima i njihovoj zloupotrebi za pranje novca i terorizam. Bivši vojni bunkeri nisu se spominjali u tom izvještaju.

"Nismo pronašli nijedan pouzdan dokaz o povezanom kriminalu, ali to bi mogla da bude tema u budućnosti", odgovorio je portparol na pitanje o bunkerima.

S druge strane, američka institucija za zaštitu globalnog finansijskog sistema od pranja novca Financial Action Task Force (FATF) iste godine je izdalo upozorenje u kojem su istakli mogućnosti da zlato koriste kriminalci za finansiranje terorizma i pranje novca.

Izvršni direktor "Swiss Data Safe-a" tvrdi da vodi računa o tome ko su mu klijenti i da odbija sve one koji mu se učine sumnjivim. Prihvataju korporativne klijente iinsisitraju na informaciji o vlasniku kompanije. On tvrdi i da je to uslov kakav ne traže savezni carinski propisi u Švicarskoj.


(TBT, nedeljnik.rs)