ERDOGAN POPULARNIJI, CIJENA PUČA: Sudbina Konye se promijenila kada je AKP došla na vlast

20.09.2016. u 23:57

ANALITIKA

Lice predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana je posvuda u Konyi, centralnom anadolskom uporištu njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), gradu koji uživa najveći prosperitet u njegovih 13 godina na vlasti.

 

FOTO: Erdogan (AA)

Lice predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana je posvuda u Konyi, centralnom anadolskom uporištu njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), gradu koji uživa najveći prosperitet u njegovih 13 godina na vlasti.

„Stojimo uz našeg vrhovnog zapovjednika“, piše na velikom transparentu na zgradi, a ostali plakati i zastave također veličaju čovjeka koji dominira Turskom otkako je 2003. postao premijer, a 2014. predsjednik.

Pokušaj puča 15. jula, za koji su okrivljeni ogorčeni pojedinci u vojnim redovima koji se dovode u vezu s imamom Fethullahom Gullenom, nastanjenim u SAD-u, izgleda da je dodatno podigao popularnost predsjednika u gradu s preko milion stanovnika.

Ipak, s ekonomijom koja nakon puča djeluje klimavo, postavlja se pitanje koliko će dugo trajati ekonomsko čudo u Konyi i sličnim tzv. Anadolskim tigrovima poput Kayserija na istoku.

Na predsjedničkim izborima 2014. osvojio je skoro tri četvrtine glasova u Konyi, a vladajuća AKP, čiji je suosnivač, također je skupila približan broj glasova u anketama u novembru 2015.

Sveti grad se smatra bedemom konzervativnog islama koji je i Erdogan prigrlio. Za njegove vlasti, grad je znatno napredovao te postao jedan od Anadolskih tigrova. Uživa procvat prosperiteta zahvaljujući proizvodnji koja je pomogla 30.000 malih i srednjih preduzeća u gradu.

U posljednjih 10 godina primjetan je i napredak u infrastrukturi s novim tramvajima i brzim vozovima za Istanbul i Ankaru. Tu je i nova Torku Arena, stadion svjetske klase s kapacitetom od 40.000 mjesta.

„Sudbina Konye se promijenila kada je AKP došla na vlast. U posljednjih 15 godina se ekonomija, putevi i turizam ovdje razvijaju“, kaže građanin Konye Murat Tuncerten. „Više mu vjerujemo nakon puča. Ljudi ga vole, a i on voli ljude. Pozvao ih je vani i to su učinili za Tayyipa i svoje sugrađane“, kazao je.

Za mnoge je još uvijek prisutna prijetnja turske finansijske krize iz 2000./01. koja je zahtijevala višemilionski kredit MMF-a, a čija je zadnja rata isplaćena za vrijeme Erdoganove vlade 2013. u znakovitom pokliču njezine ekonomske neovisnosti.

„Jednom smo bili zaduženi, ali nas je Erdogan spasio“, izjavio je Sukrut Kanucu, sjedeći u bujnom zelenilu parka u središtu Konye.

Muhtar Ahmet Uney, koji se brine o mjesnoj administraciji poput registracije građana, rekao je: „Sada stvari u Turskoj funkcioniraju bolje.“

„Zdravstveni sistem se promijenio, putevi su nam bolji, proizvodimo svoje oružje, većina gradova sada ima aerodrome“, rekao je i dodao da se novo rezidencijalno naselje širi jer svaka tri mjeseca se doseli od 700 do 800 ljudi, a službeno je priznato tek 2014.

Složio se i stanovnik Mehmet Arikar, koji je došao u posjetu muhtaru: „U noći puča, znao sam da će se ljudi usprotiviti. AKP je u 10 ostvarila što se u 50 prethodnih godina nije uspjelo. Ljudi su postali imućniji. Život je dobar.“ U turskoj ekonomiji ruže ipak nisu cvjetale ni prije puča.

Rast se usporio za 3,1% u drugom kvartalu sa 4,7% s početka godine jer su potrošači smanjili kupovinu, a ulaganje je opalo.

Philippe Dauba-Pantanacce, viši ekonomist u Standard Chartered banci sa sjedištem u Londonu, kaže da je rast možda čak i gori od navedenog.

„Glavnina rasta je rezultat velikog javnog trošenja –  +16%  u odnosu na prošlu godinu – a u skladu sa godišnjim dobima i kalendarom, brojka je gora od 3,1%.“

Uzevši u obzir i te faktore, turska ekonomija je porasla za samo 0,3% u drugom kvartalu, nakon prva tri mjeseca u godini, prema podacima turske agencije za statistiku.

Ekonomski stručnjak je kazao da će ova usporenost vjerovatno izazvati brigu među liderima AKP-a budući da je ubrzani napredak Turske koristio mnogim mjestima ranije zapostavljenim, poput onih u zaravnima Anadolije uključujući Konyu.

Bruto domaći proizvod „po glavi stanovnika se utrostručio u prvoj deceniji vlasti AKP-a i urbanizacija je brzo napredovala, a uz to su se dijelovi stanovništva podigli iz siromaštva. Ali, negdje od 2011., napredak je stao i čini se da model više ne funkcionira.“


(TBT, France Presse)