ŠTA JE UZROK RATOVA MEĐU MUSLIMANIMA? Potlačenost uma politikama i ideologijama i bijeda siromašnih masa!

16.09.2015. u 04:41

ANALIZA

Sana, Kairo, Bagdad i Halep su gradovi koji su suočeni sa istim problemima i onda kada nema borbi. Ono što dominira u njima jeste smeđa prašina, zagađenost, loša infrastruktura i siromaštvo.


Piše Harun Yahya, thebosniatimes.ba

Sukobi u Jemenu se nastavljaju. Huti su nastavili svoje napade na vojsku Saudijske Arabije, te koalicione snage koje se nalaze na granici Saudijske Arabije i Jemena. Kao odgovor na to, koalicione snage pod vodstvom Saudijske Arabije bombardovale su bazu Huta u blizini grada Hajja.

Još uvijek postoji nada za mir u ovoj zemlji gdje su u toku unutrašnji sukobi, zračni napadi i morska blokada od strane koalicije koja uzrokuje nestašicu hrane, vode i lijekova.

Koalicione snage žele da se Huti izmjeste iz glavnog grada i da se prognani presjednik  Mansour Hadi, koji je trenutno u Rijadu, vrati u svoju zemlju, što  je u saglasnosti sa odlukom U.N.-a. Međutim, još uvijek nema rezultata pregovora koji se vode kako bi došlo do primirja za koje se zalaže posebni izaslanik U.N.- a u Jemenu, Ismail Walad Sheikh Ahmad.

S druge strane, tokom prošle sedmice mnogobrojne šitske džamije u glavnom gradu, Sani, bile su granatirane. Jemenski ogranak Al-Kaide zadržao je svoj utjecaj u ovoj regiji tako što kontrolira grad Mukalla na istoku zemlje. Već smo dosta govorili o siromaštvu u Jemenu, te neprestalnim domaćim sukobima. Ipak, bilo bi nam draže da smo govorili o sve većem napretku u Jemenu, obnovi gradova, o šitima i sunitima koji klanjaju i poste zajedno.

Da, postoji ozbiljan sukob u današnjem Jemenu, što znači da mnogi ljudi žive u vrlo teškim uvjetima. Ako pogledamo unazad, vidjet ćemo da to nije puno drugačije od onoga kako je nekad bilo.

Sana, Kairo, Bagdad i Halep su gradovi koji su suočeni sa istim problemima i onda kada nema borbi. Ono što dominira u njima jeste smeđa prašina, zagađenost, loša infrastruktura i siromaštvo. Zemlje od Avganistana do Libije postale su mjesta na kojima žene nisu sigurne i ne smiju se slobodno kretati.  

Često ponavljamo riječ ‘demokratija’, ali nje vrlo malo ima u praksi. Nelagoda koju osjetimo u tim zemljama nastala je još za vrijeme Gadafija i Sadama. Dominiralo je uvjerenje da će svako ko bude drugačijeg mišljenja biti smaknut. Ljudi su ponekad bili potlačeni u ime politike, ponekad u ime religije, a ponekad u ime nacionalnih, etničkih i plemenskih razlika.  Sloboda ideja i vjerovanja bila je ograničena: vladari su samo željeli nametnuti svoje ideologije, vjerovanja i životni stil. Njihovi podanici, s druge strane, borili su se kako bi preživjeli, što je u stvari bila jedina njihova utjeha.

U posljednje vrijeme nije se pojavilo niti jedno umjetničko djelo poput onih koja su nastala u prošlosti. Nije se brinulo o estetici, osim onda kada je riječ o palatama diktatora. Prošle su stotine godina, a da ove zemlje nisu iznjedrile niti jednog poznatog naučnika.

Ipak, ove zemlje su nekada prednjačile po mnoštvu  ideja,  napretku u nauci i umjetnosti. Jedan od dokaza te superiornije kulture bilo je odlučno i odvažno implementiranje otvorenosti i racionalnosti koje nam otkriva Kur’an.

Pripadnici drugih vjera i kultura su se nekada divili muslimanima. Današnji muslimni moraju znati nešto o nevjerovatnoj historiji islamske kulture, te moraju preuzeti odgovornost i žar koji ona nosi.

Moguće je ponovo vratiti sjaj kakav je bio u prošlosti, te učiniti da muslimani ponovo prednjače u kulturi i cilivizaciji koja će prosvijetiti cijeli svijet. Međutim, da bi se takvo nešto postiglo, vrlo je bitno da se to radi s osjećajem jedinstva i zajedništva. To je kultura koja posmatra razlike sa razumijevanjem, koja koristi moć i energiju kako bi donijela dobrobit ne samo muslimanima, nego cijelom čovječanstvu, te je to kultura koja želi mir među svim muslimanima, tako da samo na ovaj način islamski svijet može ponovo izgraditi jednu od najvećih civilizacija 21. stoljeća. Odgovornost je na nama da se okrenemo istinskom duhu islama i da, ako Bog da, ostavimo ova namrgođena lica za sobom.   


(The Bosnia Times)