GOVORITI PREISPITUJUĆI SVAKO ZNANJE Hadžić: Komunistički sistem je propao, ali nije njegovo naslijeđe

15.02.2018. u 14:55

ISLAMISTIKA

 „Imajte (samo)svijest o Bogu i Bog će vas podučavati! Bog je Znalac svega.“ (El-Bekare, 282.)

Piše: Mehemdalija Hadžić, thesboniatimes.ba

Uz javno predstavljanje publikacije u povodu 40 godina  Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu govor je održao Mehmedalija Hadžić:

„Hvala dragom Bogu što sam sa svima vama u ovom prekrasnom ambijentu Velikog atrija Fakulteta Islamskih nauka.

Poštovani,

Večeras predstavljamo publikaciju FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA UNIVERZITETA U SARAJEVU 1977 - 2017. Sa golemim zadovoljstvom prihvatio sam da budem jedan od učesnika u ovom značajnom činu - predstavljanje ove publikacije kako su je imenovali njezini sastavljači i pređivači. Ona je, uistinu, posebna i kao takva ima višestruki značaj, o čemu će više i stručnije govoriti drugi večerašnjih promotori. Ja osobno želim izraziti sve čestitke, priznanje i punu zahvalnost izdavačima, urednicima, uređivačkom kolegiju i svom tehničkom osoblju, posebno organizatoru ovog cijenjenog skupa. Ovu publikaciju, u strukturalnom pogledu, čini dvedest i sedam cjelina. Na poleđini zadnje korice dat je skraćeni sažetak samog Sažetka.

Po mome skromnom mišljenju  njezin višestruki značaj ogleda se u slijedećim činjenicama:

Prvo, ona daje jasan i opširan pregled svih aktivnosti u začinjanju i realizaciji ideje osnivanja Islamskog teološkog fakulteta u okviru Islamske zajednice u tadašnjoj državi – bivšoj Jugoslaviji. Tu ideju je reisu-ul-ulema Sulejman ef. Kemura prvi put javno iskazao (obznanio) u jednoj od svojih prvih besjeda na samom početku 1958. godine.

Drugo, ona daje dobar pregled razvoja odgojno-obrazovnih ustanova u dugoj povijesti Bosanskih muslimana.

Treće, ona pruža obilje podataka o brojnim tadašnjim ličnostima i njihovom odnosu prema samoj ideji, od emotivnog pristajanja do aktivnog uključivanja i djelovanja na putu njezina ozbiljenja. Također, ona bojažljivo aludira i na neka neslaganja pa i sukobljenosti tadašnjih ljudi u vezi s njezinom opravdanošću.

Četvrto, priređivači i autori su svoje teme obradili uglavnom stručno, a u znatnoj mjeri, i znanstveno, nudeći tako čitateljima relevantan, zanimljiv i koristan materijal koji će im uveliko pomoći pri donošenju objektivnih sudova i zauzimanju ispravnih stavova o ovoj temeljnoj odgojno-znanstvenoj ustanovi Islamske zajednici u Bosni i Hercegovini, i šire. Njezini sadržaj i poruke, tako svestrano, objektivno i znanstveno sređeni, nužna su potreba i Islamske zajednice i svih zainteresiranih za ovu vrstu znanja.

To su, u najkraćem, osnovne karakteristike ove publikacije.

Uz to, ona je metodički lijepo složena, s obiljem važnih dokumenata, fotografija, faksimila i sl., što sve skupa pruža autentičnu sliku jednog vremena (period od 40 godina) odražavajući njegov duh.

Sadržaj ponuđenog teksta u jezičkom i konceptualnom smislu je vrlo pregledan i jasan.

Imajući u vidu navedeno, ovu dobro zamišljenu i stručno urađenu publikaciju sa svim što sadrži srdačno preporučujem našoj stručnoj, a i široj javnosti.

Dozvolite mi da nakon ovog uvoda o općim karakteristikama spomenute publikacije sada iznesem ukratko osobno mišljenje o onom što ona nudi, kao i o nekim činjenicama koje se ne mogu sasvim jasno razaznati iz ponuđenog teksta, a koje su vrlo značajne za sagledavanje i procjenu uloge i mjesta Fakulteta islamskih nauka u životu Bosanskih muslimana, i ne samo njih. Naime, o našem Fakultetu možemo govoriti kao ideji, pojavi (realitetu) i sadržaju, odnosno viziji ili misiji. I dok je kao pojava uglavnom prihvaćen i promican s golemim ushićenjem, kao sadržaj, odnosno vizija i misija u životu ovdašnjih ljudi nije ozbiljno tretiran i kritički valoriziran.

Sada, kada javno predstavljamo ovu publikaciju mi, ustvari, govorimo o 40 godina Fakulteta islamskih nauka, prvobitnog naziva Islamski teološki fakultet, odnosno Fakultet za islamsku teologiju. Budući da bi svako iskustvo trebalo služiti podsjećanju na svjedočenje da nema boga osim Boga i svjedočenje da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, ali i na potrebu da upravo ono, to iskustvo, bude preispitano u postupku takvog svjedočenja, valjalo bi, smatram, ovdje početi od samog njegova imena.

Čovjekova veza ili uzajamnost s Bogom Svevišnjim, odnosno sjećanja Njega, jeste sudbonosna za njega i na Ovom i na Drugom svijetu. O tom sjećanju (zikr) čovjek nosi znanje u svom unutarnjem biću koje ne ovisi ni o čemu što je prenijeto izvana, ni o kakvom znanju koje proistječe iz slijeđenja nekog ili nečeg. Shodno tome, odgoj je, u stvari, omogućenje čovjeku da mu to znanje ima prednost u odnosu na svako drugo. Uvjeti u kojima se odgoj ozbiljuje su prirodno i društveno okruženje. Budući da se čovjek licem usmjerava prema pojavama svijeta, te da je ono slika njegovog položaja u odnosu na njegove ljude, obrazovanje je stjecanje znanja koje omogućuje čovjeku djelatni i moralni položaj u odnosu na druge ljude ili najprikladniju postavljenost u ljudsku zajednicu.

Središnji položaj čovjeka u cjelini stvaranja određuje njegovo znanje svih imena, znanje koje mu je darovano u samom činu stvaranja. Stvorivši ga, Bog ga je podučio svim imenima. Zato su imena u čovjekovom znanju ona trajna mogućnost da čovjek u otkrivanju sebe otkriva svijet i njegova Stvoritelja Koji Se obznanjuje Svojim stalnim stvaranjem.

Na imena koja koristimo -  a da ih pri tome ne podvrgavamo stalnom preispitivanju i dovođenju u vezu s njihovim spomenutim transcendentnim porijeklom – priviknemo se, pa ona dobivaju značenja koja zamračuju oba navedena svjedočenja, tako zaboravljamo na Boga, a posljedično i na povratak Njemu, a i na Poslanika Njegova – prenositelja Božije poruke koja je, ustvari, objava života i priprema za smrt.

Imenica fakultet je latinskog porijekla. Latinska riječ facultas izvorno  znači „lahkoća“, „mogućnost“, „sposobnost“, „vještina“. Iz nje izvedena riječ fakultet je dio univerziteta u kojem se proučava neka od grupa znanosti, pravnih, medicinskih, bioloških, filozofskih i tako dalje. Danas je fakultet o kojem govorimo dio univerziteta u Sarajevu. Važno je odmah podsjetiti da je Univerzitet u Sarajevu izvorno nastao u okviru ideologijskog i političkog sistema komunističke vlasti te da je njezinim idealima trebao služiti. U istome sistemu nastao je i Fakultet islamskih nauka. Nužno je te obje činjenice držati stalno u fokusu kritičkih preispitivanja.

Komunistički sistem, utopijska predstava o svijetu i njegovoj teleologiji je propao. Njegovo naslijeđe nije propalo. Zato su  bosanski ljudi pred presudno važnim pitanjem o transformiranju svojih slika sebe i svog naslijeđa te posljedično i svega što je u vezi s političkom budućnošću. Da bi taj transformacijski poduhvat bio izvediv, potrebno je razviditi sva zatočenja u krive postavke o Čovjeku, Svijetu i Bogu, te ih u skladu sa spomenutim svjedočenjima ispraviti i svemu dati njegovo pravo mjesto, u skladu s nalogom Božijeg poslanika Muhammeda čovjeku da svemu što u njega ima pravo dade njegovo pravo.

Sintagma islamske nauke je ideologijska konstrukcija novog doba. Pridjeva izvedenog od glagolskog infitiva islam nema u Kur'anu Časnom. Korištenjem tog ideologijski proizvedenog pridjeva uz sve što ljudima na um pada zamračuje temeljnu značenjsku vezu nepovredive riječi riječi selam i njezinih izvedenica. Imenom muslim/an označen je čovjek koji voljno osvješćuje i realizira svoje mjesto i usud u postojanju. Realizira ga preko općeg odnosa svega u postojanju sa Božijim imenom Selam, odnosno s Bogom Svevišnjim. Zaista, ako se želi obnova znanja o Čovjeku, Svijetu i Bogu, ta uzajamnost mora stalno biti prisutna u sjećanju, i to sjećanju koje je veće čak i od klanjanja.

To što se danas uglavnom razumijeva pod pojmom nuak posve je drukčije od značenja iste riječi u tradicijskom naslijeđu ili ispravnije reći u intelektualnom naslijeđu kojem je temelj objava Boga u kontingencijskome svijetu.

U spomenutim predmodernim vidicima nauka je označavala unutarnje svojstvo čovjeka koji može biti naučavan, koji može naučavati. U posljednja tri stoljeća ta je riječ pretrpjela temeljnu transformaciju. Ona više ne označava unutarnje svojstvo čovjeka, to je uzajamnost onog koji naukuje s predmetom njegovog naukovanja. Kako se to naukovanje odnosi na vanjski, a to znači opredmetljivi i  mjerljivi svijet, sam čovjek koji naukuje, naučnik gubi ulogu. Tako nauka postaje narastajuće tijelo nuakovanja u kojem čak i Bog postaje predmetom. Nema drukčijih nauka u modernome svijetu. Ali moderni svijet je svijet bez Boga, a tako i bez središnje uloge čovjeka, pojedinca stvorenog u najljepšem postavljenju (taqwim).

Na kraju, iskustvo od 40 godina postojanja i rada profesora i studenata Fakulteta islamskih nauka potrebno je razmotriti s obzirom na pet ključnih pitanja ljudske egzistencije, ovdje i sada:

•            Koliko su područja istraživanja i podučavanja na Fakultetu unaprijedila znanja o dostojanstvu i odgovornosti pojedinca za sebe i svoje okruženje;

•            Je li svijest o zemlji, društvu i povijesti u kojima se zbivaju ljudske pojedinačne sudbine unaprijeđena osvijetljenošću Svjetlošću nebesa i zemlje – Bogom Svevišnjim;

•            Jesmo li s tih 40 godina naukovanja oslobođeni od egzistencijskih strahova i sputanosti njima, i to okretanjem prema Bogu, razlogu i svrsi čovjekovog bivanja u svijetu;

•            Koliko su omogućena znanja i vještine kojima će u svijesti bosanskih ljudi biti jasnije da ih apsolutna suverenost Boga obvezuje da u svojoj zemlji, u svome vremenu i svome jeziku budu suvereni izvršitelji te volje i odgovorni za svaku trun učinjenog dobra i svaku trun učinjenog zla;

•            Imamo li sada, nakon tih četrdeset godina, jasnu viziju o svemu tome?

Naravno, nemam namjeru na navedena pitanja odgovoriti. Ali smatram da je i ova večerašnja promocija dobra prilika za njihovo postavljanje i pred  sebe i sve prisutne. Uz podsjećanje da je dužnost svakog naraštaja da pitanja, koja oduvijek postoje, postavlja na drukčiji način od prethodnog. Tako postavljena ona će nužno sugerirati nove odgovore. A upravo je to nužno potrebno današnjim muslimanima.


(Tekst je pročitan na javnom predstavljanju publikacije FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA UNIVERZITETA U SARAJEVU 1977. – 2017., dana 07. februara 2018. godine, u Velikom atriju FIN-a u Sarajevu)

(TBT)