RODBINA Fatić: Roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini, i siročadi (zi l-kurba), i siromasima...

06.02.2018. u 00:21

ISLAMISTIKA

Održavanje rodbinskih veza izjednačeno sa održavanjem veze sa Uzvišenim Allahom, dok je njihovo prekidanje izjednačeno sa prekidanjem veze sa Njime

Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba

Porodične ili rodbinske veze spadaju u red temeljnih, najstarijih i najtrajnijih odnosa u ljudskoj vrsti. Rodbina kao društvena grupa prisutna je u svim vremenima, a sačinjavaju je pripadnici koji potiču od zajedničkog pretka i koji su u međusobnom srodstvu, odn. u krvnoj vezi. Islam kao cjelokupan sistem života i vladanja donio je svoje principe, odredbe i propise u vezi sa pitanjem rodbine i održavanja rodbinskih odnosa. U islamu, ukratko, rodbinu sačinjavaju svi oni sa kojima se ne može zasnovati bračna zajednica. Pored krvno-srodničnog odnosa odnosa po uzlazno-silaznoj liniji (otac, majka, djedovi, nane... / sinovi, kćeri, unučad i njihovo potomstvo), postoji i krvo-srodničko srodstvo po pobočnoj liniji (braća, sestre i njihovo potomstvo, amidže, daidže i tetke). Također, u daljnju rodbinu ubrajaju se i neki članovi po tazbinskoj (ženidbenoj) vezi. Svi oni koji se, prema Kur'anu i Sunnetu, tretiraju rodbinom imaju svoja precizna prava, obaveze i dužnosti.

Rodbina u Kur'anu

Kur'an koristi dvije riječi za označavanje krvne veze, krvnog srodstva ili rodbinske veze: erham i (z)u l(u)-kurba (akrebun). Prva riječ sadrži ideju milosti (rahmeh), a druga ideju bliskosti (karabeh). Kad je u pitanju ideja milosti, riječ je o milosti najvišega ranga, jer, prema jednom hadis-i kudsiju, sâm Uzvišeni Allah, Koji je Rahman ili Milostivi, stvorio je erham, tj. rodbinske veze izveo je iz Svog časnog imena Er-Rahman. Ovaj hadis-i kudsi glasi: Ja sam Milostivi, Ja sam stvorio rodbinske veze i izveo sam ih iz ovog Mog imena, pa ko ih održava, i Ja ću s njim veze održavati, a ko ih prekida, i ja ću s Njim prekinuti (Tirmizi: 1907).

Iz ovih časnih riječi jasno i nedvosmisleno saznajemo da rodbina i održavanje rodbinskih veza zauzima visoko mjesto u islamskom učenju. Štaviše, spoznajemo da je održavanje rodbinskih veza izjednačeno sa održavanjem veze sa Uzvišenim Allahom, dok je njihovo prekidanje izjednačeno sa prekidanjem veze sa Njime. K tome, paziti i održavati rodbinske veze podrazumijeva približavanje okrilju Allahove milosti.

Brojni su kur'anski ajeti koji ukazuju na važnost rodbinskih veza i njihovo održavanje. Kur'anski govor o rodbini uglavnom je u formi imperativa, naredbi, što će reći da je pravo rodbine zagarantovano Allahovom naredbom i nije stvar dobre volje pojedinca. Kur'an u tom pogledu daje sasvim jasne i nedvosmislene smjernice, koje u nastavku sažeto izlažemo.

Rodbina je zavjet vjernika

I kada smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ćete se jedino Allahu klanjati, i roditeljima, i rodbini (zi l-kurba), i siročadi, i siromasima dobročinstvo činiti, a ljudima lijepe riječi govoriti... (el-Bekare, 83) Svi ljudi su dali zavjet Uzvišenom Allahu da će samo Njega vjerovati, a kao potvrda toga je, između ostaloga, i dobročinstvo prema rodbini. Shodno tome, i prijašnjim vjerovjesnicima i njihovim narodima bilo je naređivano da vode računa o rodbini i održavanju rodbinskih veza. U navedenom ajetu Kur'an govori o narodu Benu Israil, ali je poruka ajeta opće naravi.

Haram je prekidati rodbinske veze

I Allaha se (ljudi) bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske  veze (erham) ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi. (en-Nisa', 1) Naredba je ovdje upućena svim ljudima, neovisno od vremena i prostora ili bilo koje druge odrednice. Dakle, ova naredba je univerzalna i traje sve do Sudnjega dana.

Uzvišeni Allah, roditelji, rodbina...

I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte. A roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini, i siročadi (zi l-kurba), i siromasima, i komšijama bližnjim i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima namjernicima, i onima koji su u posjedu vašem (en-Nisa', 36). Nakon pokoravanja ili ibadeta Uzvišenom Allahu, i nakon dobročinstva prema roditeljima, slijedi dobročinstvo prema rodbini i ostalim kategorijama koje Kur'an spominje. Ovo je raspored i prioritet u činjenju dobra koje je časni Kur'an uspostavio, a Muhammed, a.s., potvrdio i pojasnio riječima: ''Allah vam, uistinu, oporučuje vaše majke! – i to je ponovio tri puta – Allah vam, uistinu, oporučuje vaše očeve! Allah vam, uistinu, oporučuje vašu rodbinu!’’ (Buhari: 60)

Materijalne obaveze prema rodbini

Reci: Imetak koji udjeljujete neka pripadne roditeljima i rođacima (el-akrebin), i siročadi, i siromasima, putnicima namjernicima, a za dobro koje Allah učinite Allah sigurno zna (el-Bekare, 215); Daj rođaku (ze l-kurba) svome njegovo pravo, i siromahu, i putniku namjerniku, ali ne rasipaj mnogo (el-Isra', 26); Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini i da se rodbini udjeljuje (zi l-kurba)... (en-Nahl, 90)

Dobročinstvo prema rodbini u islamu nije svedeno samo na nivo međusobnog posjećivanja i uvažavanja. Kur'an eksplicitno ističe pravo i obavezu davanja imetka rodbini, ali i ostalim spomenutim kategorijama. Treba napomenuti da rodbini po uzlazno-silaznoj liniji nije dozvoljeno davati zekjat i sadekatu l-fitr (vitre), jer smo njih dužni, po potrebi, i doživotno izdržavati, dok rodbini po pobočnoj liniji (braći, sestrama, njihovom potomstvu, amidžama, daidžama, tetkama i rodbini po tazbinskoj liniji) možemo i dužni smo, ukoliko su siromašni, udijeliti zekjat i sadekatu l-fitr, ali ih pomoći i na druge načine.

Muhammed, a.s., u više hadisa podstiče na materijalno pomaganje rodbine. Tako on svoje sljedbenike podučava: ''Moj ummete! Tako mi Onoga koji me je s Istinom poslao, Allah neće primiti sadaku i zekjat od muslimana koji je dao drugome, a ima svoje rodbine kojoj je to potrebno. Tako mi Allaha, takvog čovjeka Allah neće ni pogledati na Sudnjem danu'' (Taberani od Ebu Hurejrea). Hadis jasno ukazuje na činjenicu da se rodbina ne smije zaobilazati u pogledu zekjata i sadekatu l-fitra, odn. da ona ima prioritet, pa čak i onda kada smo u stanju svađe, negovorenja ili razmirica sa svojom rodbinom. Ovu plemenitu ideju Muhameda, a.s., iskazao je riječima: ''Najvrjednija je ona sadaka koja se dadne rodbini koja je na tebe ljuta i prema tebi neraspoložena!'' (Musned Ahmedov, 5/416)

Pažnja prema rodbini je izraz zahvalnosti Uzvišenom Allahu

A šta ti misliš: kako se na Allahovim blagodatima može zahvalan biti? – Roba ropstva osloboditi, ili kad glad hara, nahraniti siroče bliska roda (za makrebeh)... (el-Beled, 12-15) Ovdje Kur'an u formi retoričkog pitanja, a onda i odgovora, podučava ljude kako se može biti zahvalan na Allahovim blagodatima. Nahraniti rođaka jetima jedan je od načina zahvalnosti prema Uzvišenom Stvoritelju.

Rodbina u hadisu Muhammeda, a.s.

Muhammed, a.s., u brojnim svojim hadisima govori o rodbini i čuvanju rodbinskih veza. Zapravo, on je svojim hadisima konkretizirao, tj. dodatno pojasnio i kur'anske ajete koji govore o rodbini proširio na veliki broj životnih prilika i situacija. Spoznaje koje crpimo iz njegovih hadisa dragocjene su i predstavljaju vrhunska načela čovjekoljublja, dobrote i plemenitosti. Muhammed, a.s., najavljuje velike nagrade za one koji paze svoju rodbinu, ali i strašne posljedice za one koji ne vode računa o rodbini i rodbinskim odnosima.

Posjećivanje rodbine

Ebu Ejjub, r.a., prenosi da je neki čovjek došao Poslaniku, a.s., i zamolio ga: ''Uputi me na djelo koje će me približiti Džennetu, a udaljiti od Džehennema!'' Vjerovjesnik, a.s., mu je na to odgovorio: ''Obožavaj isključivo Allaha i ne pripisuj Mu druga, obavljaj redovno namaz, daji zekjat i pazi i posjećuj rodbinu!'' Kada je taj čovjek odmakao, Vjerovjesnik, a.s., je rekao: ''Ako se bude pridržavao onoga što mu je rečeno, ući će u Džennet'' (Buhari: 1396).

Održavanje rodbinskih veza

Neki čovjek je došao Muhmmedu, a.s., koji je bio sa grupom ashaba, pa ga upitao: ''Ti si onaj koji tvrdi da je Allahov poslanik?'' On je odgovorio: ''Jesam''. Onda je čovjek upitao: ''Allahov poslaniče, koja djela su Allahu najdraža?'' On je odgovorio: ''Vjera u Allaha!'' Čovjek je opet upitao: ''Allahov poslaniče, a zatim?'' Odgovorio je: ''Njegovanje rodbinskih veza!'' (nav. prema: Kurdić, Dužnosti prema djeci, roditeljima i rodbini, 109)

Održavanje rodbinskih veza povećava nafaku i produžava život Od Enesa b. Malika, r.a., prenosi se da je Muhammed, a.s., rekao: ''Ko želi da ima lijepu i obilnu nafaku i da mu se produlji život, neka lijepo postupa sa svojom rodbinom'' (Buhari: 5986). Od Enesa b. Malika, r.a., prenosi se da Muhammed, a.s., rekao: ''Onaj ko želi da produlji svoj život i da poveća svoju opskrbu neka čini dobro svojim roditeljima i neka održava  dobre odnose sa svojom rodbinom!'' (Musned Ahmedov: 266/3) Islamski učenjaci smatraju da se pod produžetkom životnog vijeka misli na bereket u životu i vremenu i na porod koji ostane iza takve osobe, pa, radeći dobra djela, koriste i toj osobi nakon njene smrti (Fethu l-Bari, 10/430).

Dvostruka nagrada za sadaku datu rodbini

Selman b. Amir prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: ''Sadaka data siromahu je uobičajena sadaka, a sadaka data rodbini je dvostruka: ona je i sadaka i njegovanje rodbinskih odnosa'' (Buhari: 4251).

Onaj ko prekida rodbinske veze neće ući u Džennet

Džubejr b. Mut'im, r.a., pripovijeda da je čuo Muhammeda, a.s., kada kaže: “Onaj ko prekida rodbinske veze neće ući u Džennet!“ (Buhari: 5984)

Ne primaju se djela onih koji prekidaju rodbinske veze

Ebu Hurejre, r.a., kaže da je čuo Muhammeda, a.s., kako kaže: ''Uzvišenom Allahu se djela ljudi predočavaju četvrtkom navečer. Neće biti primljena djela onoga koji raskida rodbinske veze'' (Buhari: 61).

Kazna za prekidanje rodbinskih veza stiže vrlo brzo

Aiša, r.a, prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: ''Ni za jedno dobro se brže ne nagrađuje kao za dobročinstvo prema roditeljima i za njegovanje rodbinskih veza, a ni jedno zlo ne povlači brže kaznu kao nasilje i prekidanje rodbinskih veza'' (Ibn Madže: 4212).

Njegovati rodbinsku vezu i s onim ko je prekida

Od Ebu Hurejrea, r.a., prenosi se da je neki čovjek rekao: ''Allahov Poslaniče, imam rodbine kojoj ja idem, ali oni meni ne dolaze, ja se prema njima lijepo ophodim, a oni se prema meni loše ophode, ja sam prema njima blag, a oni su prema meni osioni... – Allahov Poslanik, a.s., na to mu reče: ''Ako je tako kako kažeš, ti si onda kao ona vruća prašina bačena u njihova usta (tj. dosadan si im), ali će tebe Allah pomagati sve dok se ti budeš tako ponašao'' (Muslim: 6525).

Izmiriti zavađenu rodbinu

Abdullah b. Amr, r.a., od Vjerovjesnika, a.s., prenosi da je rekao: ''Ne pazi rodbinu onaj koji uzvraća posjetu, već onaj koji spaja veze između rodbine kada se one raskinu'' (Buhari: 5991).

Izučavati rodbinsku lozu Od  El-Alaa b. Haridžea, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: ''Podučavajte se svojoj genealogiji (rodbinskom stablu) kako biste što bolje čuvali rodbinske veze!'' (Medžme'u z-zeva'id: 456/1)

Zaključak

Iz svega navedenoga zapažamo da su kur'anske naredbe i hadiske preporuke u vezi sa rodbinom i održavanjem rodbinskih veza kristalno jasne i nedvosmislene. Paziti, posjećivati, obilaziti, dobro činiti, materijalno pomagati svoju rodbinu (bili oni muslimani ili nemuslimani)... jest neopoziva obaveza i dužnost svakom iskrenom muslimanu i muslimanki, vjerniku i vjernici, koji vjeruju u Allaha, dž.š., i Sudnji dan. Ne postoji bilo kakvo opravdanje da se tako ne postupa. Ljudski kaprici i ''principi'' ne predstavljaju nikakav izgovor za prekidanje rodbinskih veza. Kur'anski i hadiski propisi u pogledu rodbine, kao i svega drugoga, u interesu su samoga čovjeka na ovome i onome svijetu. Riječ je o najplemenitijim, najhumanijim i najkorisnijim propisima za čovjeka i zajednicu u kojoj on živi. Brojne koristi i ugode proizlaze iz njihove primjene, ali i strašne posljedice zbog njihovoga kršenja.


(TBT)