TRUMPOVA CRNA LISTA: Četnici, teroristi, Kordić i - Rojs

31.01.2018. u 02:55

REGIONAL

Umirovljeni general HV-a osuđen zbog malverzacija s ugostiteljskim objekitma MORH-a nepoželjan je u SAD-u

 

FOT: KordiĆ (MARKO PRPIĆ/PIXSELL)

Američko ministarstvo financija svake godine objavljuje popis sankcioniranih pojedinaca i kompanija. Ured za kontrolu stranog vlasništva (OFAC) objavljuje pojedince koji rade za račun sankcioniranih država poput Sirije ili Sjeverne Koreje, ali objavljuju i pojedince koji su dobili sankcije prema programima nevezanima uz specifične države. "Pojedinci, grupe ili entiteti kao što su teroristi i krijumčari narkotika označeni su prema programima koji nisu specifično vezani uz neku državu. Takvim osobama blokirana je čitava imovina u SAD-u i američki državljani općenito ne smiju poslovati s njima", stoji u opisu OFAC-a.

Kad se gleda popis nama zanimljive balkanske regije, vidimo, između ostaloga, Ranka Češića, osuđenog na 18 godina zatvora zbog zločina u logoru Luka kod Brčkog. Potom je tu i Četnički ravnogorski pokret, a svoje mjesto na listi dobio je i Ljubo Ćesić Rojs, umirovljeni general HV-a i odnedavno osuđen za nanošenje financijske štete Republici Hrvatskoj. Osim toga, Rojs je nedavno prisiljen ići u stečaj zbog duga od nekih osamsto tisuća kuna.

Naime, trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se pokreće prethodni postupak za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad Markuševac gradnjom d.o.o. građevinskom tvrtkom kojoj je osnivač upravo Rojs, te se nalaže zastupnicima te tvrtke s više od 820.000 kuna duga da u roku od osam dana predaju popis imovine, nekretnina i pokretnina. Bilo je to prije samo desetak dana.

Kako i zašto točno je Rojs završio u društvu Ljubiše Beare, Gorana Hadžića, Momčila Krajišnika i ostalih "uglednika nije potpuno jasno, ali na primjeru Rahima Ademija vidimo kako su ljudi završavali na američkoj "crnoj listi". Ademi je na "crnoj listi" bio deset godina i u tom je razdoblju svim američkim fizičkim i pravnim subjektima bilo zabranjeno poslovanje s njim. Odluku (OFAC) o njegovom uklanjanju s crne liste potvrdio je Ademi na proslavi 20. obljetnice "Oluje" u Kninu, objavila je tom prilikom Hina.

"Ja sam izuzetno sretan što sam skinut s te crne liste. Inače, da je bilo pravde, ne bih nikada ni bio na toj listi", rekao je Ademi za HTV.

 

"Kad te stave s Miloševićem, bin Ladenom i najvećim svjetskim ološem, onda to psihički uništava čovjeka, jer znam da sam nevin", dodao je general koji je bio optužen za zločine u Medačkom džepu 1993.

Trump bi da ga nema - on zna sve njegove prljave tajne

Prije otprilike godinu dana je Dodik završio na istoj toj listi zbog prijetnje Daytonskom sporazumu čije odredbe opetovano krši, potvrdilo je u siječnju prošle godine američko veleposlanstvo u Sarajevu. "Milorad Dodik usprotivio se Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Daytonskog sporazuma. Ova mjera pokazuje naše čvrsto opredjeljenje za Daytonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i kontinuiranu europsku integraciju zemlje", stoji u izjavi dostavljenoj medijima.

Na istom popisu nalaze se brojni osuđivani ratni zločinci poput Darija Kordića, pravomoćno osuđenog zbog pokolja u Ahmićima, te raznih visokih zapovjednika HVO-a.

Primjerice, Stanko Sopta, jedan od osnivača Kažnjeničke bojne i nasljednik Mladena Naletilića Tute na čelu iste jedinice dobio je čin generala nakon završetka rata, a ovih dana je poznat samo kao hercegovački poduzetnik.

Tihomir Blaškić, također istaknuti časnik HVO-a, završio je na Trumpovoj ovogodišnjoj crnoj listi.

Mario Čerkez, osuđen u Haagu zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, također je na listi. U sudskim dokumentima stoji: "Sudsko vijeće je zaključilo da Mario Čerkez snosi individualnu kaznenu odgovornost za zatvaranje i protupravno zatvaranje bošnjačkih civila u kino-dvorani u Vitezu i zgradi SDK u Vitezu do kraja travnja 1993. U kino-dvorani je bilo zatočeno oko 200-300 muškaraca svih dobi, koji su bili uhićeni. Mnogi su bili podvrgnuti okrutnim postupcima, prisiljeni da kopaju rovove, te korišteni kao taoci i/ili ljudski štit. Neki od onih koji su bili prisiljeni kopati rovove nisu se vratili. Zatočenici iz zgrade SDK odvođeni su na kopanje rovova. Neki su morali kopati rovove po pet dana blizu bojišnice, gdje je bilo vrlo opasno. Kao zapovjednik brigade, Čerkez je bio odgovoran za postupanje sa zatvorenicima".

 

(TBT, Express.hr)