BUM MILIJARDERA Glavač: Najbogatiji su postali još bogatiji

28.01.2018. u 00:40

KOLUMNA

Oxfam će u Davosu zagovarati redistribuciju dobara i promjenu poslovnih modela, dok kritičari kažu kako to neće pomoći najsiromašnijima

Piše: Klara Glavač, thebosniatimes.ba

Međunarodna konfederacija više desetaka NGO-a koji se bave iskorijenjivanjem siromaštva - Oxfam - objavio je istraživanje kojim tvrdi da je 2017. godine 82 posto profita otišlo direktno u ruke 1 posto najbogatijih građana na svijetu. Pokazatelj je to, kaže Oxfam, da je sustav i nakon krize manjkav, prepun rupa i dubinski nepošten.

Krive izbjegavanje poreza, kompanije koje utječu na legislativu i uništavanje prava radnika. Na njihovim stranicama može se skinuti dokument metodologije "Reward Work, Not Wealth" kojime su u Oxfamu analizirali podatke iz godišnje Credit Suisse Global Wealth datebook kao i Forbesa.

Tvrde kako je bogatstvo milijardera raslo 13 posto godišnje od 2010. godine, čak šest puta brže od plaća radnika koje su se povećale samo 2 posto. Broj milijardera mahnito je rastao svaki drugi dan između ožujka 2016. i ožujka 2017. Direktor jedne od pet najvećih globalnih tvrtki modne industrije u četiri dana zaradi ono što će švelja zaraditi tijekom cijelog života, a prosječni direktor u Americi u danu zaradi koliko njegov sugrađanin u godini dana. Na godišnjoj razini trebale bi 2.2 milijarde dolara da se podigne plaća svih 2.5 milijuna tekstilnih radnika u Vijetnamu, a to je samo trećina iznosa koja se na godišnjoj razini isplati dioničarima pet najjačih kompanija u odjevnoj industriji. Krive neumoljiv korporativni nagon da smanje troškove proizvodnje nauštrb profita koji treba ostvariti dioničarima.

„Boom milijardera nije znak ekonomije koja cvjeta već simptom ekonomskog sustava koji suštinski propada. Ljudi koji rade našu odjeću, sastavljaju naše telefone i uzgajaju hranu za nas eksploatirani su kako bi imali stalni priljev jeftinih dobara i kako bi se napuhnuo balon profita korporacija i investitora“, kaže Winnie Byanyima iz Oxfama koja je napomenula kako je 'svijet spreman na promjenu, ali to neće pokrenuti oni koji se ovaj čas sakupljaju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj, jer je njima svima stalo da novac nastavi dolaziti'.

Oxfam je slične dokumente objavljivao proteklih pet godina, a 2017. su izračunali kako osam najbogatijih individualaca 'drži' jednako bogatsvo kao siromašna polovica čovječanstva. Te su podatke revidirali, pa objavili kako je riječ o 42 najbogatijih individualaca s takvim bogatstvom, a ove godine o 61.

„Treba imati na umu da stalno usavršavamo rezultate, kao i da milijarderi ne vole javno objavljivati svoje brojke, dok najsiromašnije zemlje rade vrlo slabu statistiku. U svakom slučaju svaki je rezultat porazan, i govori o tome u kakvom društvu živimo“, kaže Mark Goldring iz Oxfama. U Davosu će predstavnici Oxfama pokušati uvjeriti političare i poduzetnike kako trebaju transformirati svoj poslovni model, i da utjecaj na društvo mora biti jednako važan kao i zarada.

Druga dva utjecajna "thinktanka" - "The Institute of Economic Affairs" i "Adam Smith Institute" - smatraju da su se u Oxfamu 'previše koncentrirali na bogate, a nedovoljno na siromašne'.

„ Veći porezi i redistribucija neće pomoći siromašnima, bogatstvo nije pita konačne veličine. Uništavanje bogatstava pojedinaca neće dovesti do redistribucije, već neće donijeti benefite nikome“, kaže Mark Littlewood iz  "The Institute of Economic Affairs", dok Sam Dumitriu iz "Adam Smith Institutea" ističe kako je 'važno znati da se nejednakost u proteklih nekoliko desetljeća radikalno smanjila'.

„Nije sav ekonomski rast nakon krize otišao u džepove najbogatijih 1% jer to jednostavno ne znamo. Znamo da su vlasnici kapitala i financijskih instrumenata, bilo ovdje ili u Parizu i New Yorku, dobro prošli u rastu gospodarstva nakon krize. Centralne banke upumpale su jako puno novca u gospodarstva, stvorile likvidnost i sad vidimo gospodarski rast i pad nezaposlenosti desetljeće nakon početka tog procesa“, rekao je Joseph Quinlan, jedan od šefova u Bank of America i napomenuo kako nakon krize valja razmišljati o 'inkluzivnom rastu' gdje svi članovi gospodarstva imaju neke dobrobiti od rasta ekonomije.

„Sad već možemo razmišljati o dobrim plaćama za radnike, a ne samo o pronalaženju posla. Ali to je dobro pitanje zato što sad moramo razmišljati o inkluzivnom gospodarskom rastu, da se ne moramo u budućnosti suočavati s problemima. Ne možemo napustiti ljude i pretvarati se da je sve u redu“, kaže Quinlan.


(TBT, Express.hr)