IZ RIMA STIŽE NOVA GLAVOBOLJA ZA BRISEL Četiri razloga zašto Evropu brine Italija, a Putin se osmjehuje?

22.01.2018. u 09:08

GLOBAL

Nakon prošlogodišnjih brojnih izbora koji su mogli ozbiljno uzdrmati Evropu, EU je mogla malo odahnuti. Međutim, ove godine će se održati parlamentarni izbori u Italiji, koji prijete da izazovu novu veliku glavobolju Briselu.


FOTO: Silvio Berlusconi (AFP)

Koalicija desnog krila bivšeg premijera Silvija Berlusconija ima sve veću podršku pred izbore 4. marta, međutim, ne predviđa se da bi on mogao sam oformiti vladu. Druge dvije velike političke grupe - stranka lijevog centra bivšeg premijera Matea Renzija i antiestablišmentski Pokret Pet zvjezdica također vjerovatno neće moći same oformiti vladu. Posmatrači očekuju da po izborima uslijede dugotrajni pregovori.

Italijani su navikli na političku nesigurnost, ali sada su tu četiri razloga zbog kojih Evropa ne može lijepo spavati, piše site "Politico".

1. Javni dug

Italija ima treću najveću ekonomiju u eurozoni, ali ona je i jedna od onih koje najsporije rastu i koje su najzaduženije. Sa javnim dugom oko 130 posto BDP-a Italija se nalazi odmah iza Grčke koja ima 180 posto. Ono što italijansku situaciju čini zabrinjavajućom jeste sam obim duga.

Od oktobra, prema riječima Centralne banke, vlada Italije duguje nekih 2,3 biliona eura. To je oko 35.000 po stanovniku. Poređenja radi, Grčka duguje 320 milijardi eura, što je oko 29.000 po stanovniku. Javni dug Italije je "izvor velike brige za eurozonu", napisala je Evropska komisija u nedavnom dokumentu.

Brisel je možda zabrinut, ali Rim je zauzeo drugačiji pristup. Ne samo da nijedna stranka nije javno iznijela prijedlog smanjenja duga, već su se izbori pretvorili u takmičenje oko toga ko će ga još više povećati. Razne stranke su predložile povećanje potrošnje i do 200 milijardi što je skoro 12 posto BDP-a.

2. Migracije

Broj migranata koji su stigli u Italiju pao je za oko 35 procenata prošle godine: od 181.000 u 2016. godini do 120.000 u 2017. To je, barem djelimično, zahvaljujući kontroverznim mjerama ministra unutrašnjih poslova Marka Minitija, čija je strategija postizanja spornih dogovora sa zvaničnim i nezvaničnim vlastima u Libiji dovela do žestoke kritike od strane zagovornika ljudskih prava.

Zvaničnici EU pozdravili su smanjenje novih dolazaka, ali zabrinuti su zbog toga što se strategija možda neće održati dugoročno, s obzirom na haotičnu situaciju u sjevernoafričkoj zemlji.

Migrantska kriza je 2015. godine potresla nemačku i austrijsku politiku, gurajući glasače prema krajnjoj desnici na prošlogodišnjim izborima. Zvaničnici u Briselu smatraju da će novi talas migranata ove godine imati sličan efekat na izbore u Evropskom parlamentu 2019. godine. Italijanska "strategija mora potrajati do izbora", rekao je jedan zabrinuti visoki zvaničnik EU.

3. Euroskepticizam

Ankete ne ulijevaju mnogo nade pristalicama Evropske unije. Očekuje se da euroskeptični Pokret pet zvjezdica bude pojedinačna stranka sa najviše osvojenih glasova, ali se pretpostavlja da će više glasova imati koalicija oko Berlusconija. To također treba zabrinuti Brisel jer je partner Berlusconijeve "Naprijed Italija" na ovim izborima ultradesna Sjeverna liga, još jedna stranka koja je pridobila veliki broj pristalica sa rastom euroskepticizma u zemlji.

Međutim i Pokret pet zvjezdica i Sjeverna liga su u posljednje vrijeme malo ublažile stav po pitanju EU. Kandidat za premijera Pokreta pet zvjezdica Luigi di Maio je rekao da "više nije pravo vrijeme" za Italiju da napusti eurozonu. I lider Sjeverne lige Mateo Salvini je slično rekao, pa analitičari smatraju da nije mnogo vjerovatno da će Italija održati referendum o napuštanju eura.

Ipak, mnogi u Briselu ostaju zabrinuti. Koalicija koja bi uključivala ultradesničare bi dovela u rizik vladavinu prava u Italiji, upozorio je Guy Verhofstadt, lider grupe liberala u Evropskom parlamentu. Također i vlada u kojoj sjede euroskeptici bi otežala uvođenje reformi u EU.

4. Rusija

Bez obzira na rezultat izbora u Italiji, Moskva će vjerovatno biti zadovoljna. Za razliku od prošlogodišnjih francuskih izbora, kada je Emanuel Macron bio jedini kandidat sa jasnim stavom protiv Kremlja, u Italiji svaka glavna politička partija ima slabost prema Rusiji. U decembru 2015, tadašnji premijer Renzi prijetio je da će blokirati preusmjeravanje ekonomskih sankcija EU na Rusiju. To nije ništa u poređenju sa bliskim prijateljstvom Berlusconija i ruskog predsednika Vladimira Putina. U oktobru je bivši premijer dao Putinu rođendanski poklon: ručno pravljenu presvlaku za krevet sa slikom na kojoj se njih dvojica rukuju.

Salvini, kao i veliki dio evropske krajnje desnice, nikada nije skrivao svoje divljenje Kremlju. I Pokret pet zvjezdica ima jasne namjere: Njihov program poziva na smanjenu ulogu za Italiju u NATO-u i "momentalno okončanje sankcija" protiv Rusije.

(TBT, blic.rs)