BOGOBOJAZNOST Fatić: Zar da strahujemo za nafaku kad imamo Njega za Opskrbitelja?!

23.01.2018. u 23:19

ISLAMISTIKA

Kur'an nas na brojnim svojim stranicama podsjeća da nema mjesta pesimizmu u vjerničkom srcu, da Allahova odredba stalno djeluje, da samo Uzvišenom Allahu pripada budućnost, da On daje promjene, izlaze i olakšanja nakon teškoća, oskudica ili kriza

Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba

U vremenima kriza ili kada se one uveliko očekuju, ljude obično obuzme strah za vlastitu egzistenciju, ophrva ih pesimizam u bolje sutra, spopane malodušnost. U jednom takvom beznađu ljudi postaju taoci vlastitog života ili trenutka u kojem se nalaze, što, onda, negativno utječe na njihovu psihu i cjelokupnu aktivnost. No mora li to biti tako? Kakve naputke u tom smisli pruža Kur'an i kako nam on može pomoći u ovom vremenu svakovrsnih kriza i ljudskih posrtaja najgorih vrsta?

Kur’an ga za sebe kaže da je on furkan (dosl. ‘rastavljač istine od neistine’’). Semantičari Kur’ana tvrde da ova riječ u Kur’anu ima tri različita kontekstualna značenja, a jedno od njezinih značenja jeste i ‘spas u vjeri od svake zablude i sumnje’, npr. u ajetu: Ako se budete Allaha bojali, On će vam spas od svake zablude i sumnje podariti (el-Enfal, 29).

Kur'an nas na brojnim svojim stranicama podsjeća da nema mjesta pesimizmu u vjerničkom srcu, da Allahova odredba stalno djeluje, da samo Uzvišenom Allahu pripada budućnost, da On daje promjene, izlaze i olakšanja nakon teškoća, oskudica ili kriza. Samo On zna tajne nebesa i Zemlje i šta će donijeti novi dan. On, Uzvišeni, zna ono što je nama skriveno i nepoznato.

Ove nepobitne istine, posvjedočene u brojnim kur'anskim ajetima, često se, na različite načine i u nijansiranim značenjima, ponavljaju i to zbog toga, kako vele znalci Kur'ana, da se one ustale u ljudskim dušama i njihovim srcima. Kur'an nam time, zapravo, otvara vrata velike nade i mogućnost promjene i najtežih ljudskih stanja, jer mi ne znamo šta slijedeći trenutak može donijeti – ono na što mi uopće ne računamo.

Izlaz iz svake krize

Jedna takva spasonosna i pravoputna poruka koncizno je izrečena i u sljedeća dva kur'anska ajeta:

A onome koji se boji Allaha - On će dati izlaz. / I opskrbit će ga odakle se i ne nada! A onome koji se oslanja na Allaha - On mu je dosta. Zaista Allah ispunjava odredbu Svoju! Allah je svakoj stvari već rok odredio (et-Talak, 2-3).

U komentarima Kur'ana bilježi se da su ovi ajeti (preciznije: dijelovi drugog i trećeg ajeta ove sure) objavljeni zbog Avfa b. Malika el-Ešdža'ija. On je, prema Ibn Abbasu, došao Poslaniku, a.s., i rekao mu: ''Sin mi je zarobljen, a majka mu tuguje. Šta da radim?'' Tada je Poslanik rekao: ''Boj se Allaha i budi strpljiv! Tebi i tvojoj ženi naređujem da često izgovarate: La havle ve la kuvvete illa billah (Nema promjene ni moći osim sa Allahom)''. Kada se vratio kući i ispričao svojoj ženi šta mu je Poslanik naložio, ona je rekla: ''Divno li je to što nam je naredio!'' Poslije nekog vremena, sin je umakao neprijatelju i sa obiljem ratnog plijena došao kući. Tim povodom objavljeni su dijelovi ovih ajeta (Ramić, Povodi Objave Kur'ana, 226).

Ovi ajeti, kao što se vidi, nalaze se u suri et-Talak (Razvod braka; 65. sura u Kur'anu), i u užem kontekstu odnose se na propise o razvodu braka. Dakle, u toj konkretnoj situaciji Kur'an sugerira dvije stvari: Bogobojaznost i oslanjanje na Uzvišenog Allaha. Naime, poznato je da je u toj životnoj situaciji otvoren prostor za svakojake sumnje i obmane koje akteri tog procesa mogu prirediti. Kur'an ovim sugerira da ljudi tada ostave bilo kakve nečasne pokušaje ili smicalice. Jedini lijek u toj situaciji koji može ispravno regulirati odnose i osjećaje jeste Bogobojaznost. Ukoliko nedostaje iskrena Bogobojaznost, otvoren je put svakovrsnim smicalicama.

Ova istina, koje je izrečena na ovome mjestu i u kontekstu propisa o razvodu braka, ima univerzalni karakter tako da se odnosi i na sve druge životne situacije i pozicije u kojima se ljudi mogu zadesiti. Ovo je stanovište većine komentatora Kur'ana, koji su u svojim komentarima ove ajete upravo tako tretirali. Rani autoriteti tumačenja Kur'ana, kao što su Ibn Mesud i Mesruk, također su smatrali da ovi ajeti imaju opće značenje (v: Kurtubi, El-Džami'..., 18/160). I otuda ćemo u komentarima Kur'ana naići na mnoga značenja derivirana iz ova dva ajeta.  U prvom redu naglasak je dat na značenju (drugog) dijela 2. ajeta: A onome koji se boji Allaha… Ko je taj ko se Allaha boji i u čemu se ogleda njegova Bogobojaznost? Mogući odgovori su sljedeći:

-              ko saburi kad je u belaju (Kelbi):

-              ko izvršava propisane farzove (Husejn b. Fadl);

-              ko slijedi put Sunneta (Sehl b. Abdullah);

-              ko čuva granice šeri'ata i kloni se grijeha... (Razi, Et-Tefsiru l-kebir, 30/34)

Onaj ko se opskrbi navedenim elementima Bogobojaznosti, On će mu dati izlaz... Budući da je hadis najbolji komentar Kur’ana, dovoljno nam je navesti sljedeće: Ibn Abbas veli da je Vjerovjesnik, a.s., jedanput proučio: A onome koji se boji Allaha - On će dati izlaz. / I opskrbit će ga odakle se i ne nada! - i tom prilikom rekao: ''Izlaz iz sumnji dunjaluka, smrtne agonije i teškoća na Sudnjem danu''.

O tome kakav će Uzvišeni Allah naći izlaz Bogobojaznima govori se i u komentarima Kur'ana, u kojima se, između ostalog, navodi:

-              spasit će ga svakog belaja na dunjaluku i Ahiretu (Ibn Abbas);

-              spasit će ga Džehennema i uvesti u Džennet (Kelbi);

-              spasit će ga od onoga što je Uzvišeni zabranio (El-Hasen);

-              spasit će ga svake teškoće (Ebu l-Alije);

-              spasit će ga od svega onoga što je teško ljudima (Rebi' b. el-Hajsem);

-              spasit će ga kazne (Husejn b. Fadl);

-              dat će mu izlaz ih harama u halal, iz tjeskobe u rahatluk, iz Džehennema u Džennet... (Kurtubi, El-Džami'..., 18/159.

Neizmjerna Allahova milost, pored izlaza, još najavljuje i garantira: I opskrbit će ga odakle se i ne nada! Ovdje vidimo da pojam oskrbe (rizka) Allah, dž.š., Sebi pripisuje. Zar da onda strahujemo za nafaku kad imamo Njega za Opskrbitelja?! Zar da se na nekog drugog oslanjamo osim na Njega?! Uzvišeni zna za našu slabost, pa nas u nastavku podsjeća: A onome koji se oslanja na Allaha - On mu je dosta. Ovdje nam se u punom svjetlu nadaje zadivljujuća značenjska povezanost pojmova: takvaluk (Bogobojaznost) – rizk (opskrba) – tevekkul (oslanjanje na Uzvišenog Allaha), i nju treba imati na umu.

(TBT)