RAĐE MARTIN, NEGO ŽELJKO Raguž: Hrvatsko pitanje riješiti u BiH, bez nametanja izvana

18.01.2018. u 00:40

POLITIKO

Kao odgovorne osobe i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović imaju obavezu da razmotre sva otvorena pitanja između dvije zemlje, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Martin Raguž

 

FOTO: Raguž (AA)

„Smatram da je jako dobro da dolazi do posjete predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Bosni i Hercegovini. Jer, doći će do razgovora na najvećem nivou između predstavnika Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sigurno je da odnosi dvije prijateljske zemlje, nisu na optimalnom nivou, koji obje zemlje zaslužuju. Mi smo na neki način tu da te procese modeliramo zajedno, jer smo usmjereni jedni na druge i kroz povijest, a i kroz budućnost vjerujem da ćemo biti sve više kao dio jednog pacifiziranog evropskog zajedničkog prostora što BiH također, apsolutno zaslužuje“. navodi Raguž.

Ne postoji teorija zavjere iz Hrvatske

Ističe da sada ne graniči samo Hrvatska s BiH nego je preko te granice Evropa "zagrlila i BiH".

„Moramo te stvari staviti u funkciju razvoja i dobrih odnosa i na na neki način vraćanja perspektive, a ne u funkciju konfrontacija, kontaminacija, javnog diskursa i prostora. Nažalost, vidimo šta se dešava. Zaista ne želim nikakvu hipoteku na ovaj susret zvaničnika BiH i hrvatske predsjednice, nego naprotiv pozdravio bih, da se slobodno, odgovorno i argumentirano razgovara i da se na neki način zaustavi jedna vrsta, kako bih rekao, i medijske histerije, ako možemo i tako to da nazovemo, koja je stvorena oko nekih pitanja. Jer, onda takav pristup jednostavno onemogućava sadržajan dijalog“, smatra Raguž.

 

Vjeruje da je ovo prilika da se stvari na neki način sondiraju, stabiliziraju i da se okrenemo zajedničkom građenju odnosa na međusobnom uvažavanju, priznavanju, neovisnosti, ali isto tako zajedničkim ciljevima kojih, ističe, nije malo.

 

Naglašava da političarima u BiH niko ne brani da usvoje izmjene Izbornog zakona BiH. A, to, kaže, ne čine, već godinama.

 

-Mene malo čudi ova priča da neko hoće nama da to nametne. Zašto bi nam neko nametnuo? Posebno ako mi imamo svoje institucije, Parlament, imamo procedure i imamo na neki način i obvezu da promijenimo Izborni zakon BiH sukladno presudi i Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić - Finci, ali i u slučaju presude Ustavnog suda BiH kada je u pitanju legitimno zastupanja. Mi smo već nekoliko godina imali na raspolaganju za to, niko nam nije smetao - cijeni Raguž.

 

Nažalost, navodi, pokazalo se da ključni akteri političke scene, kako sebe nazivaju ili vole nazivati, nemaju kapacitet da naprave kompromis koji je potreban BiH da se to zakonodavstvo uskladi, na neki način harmonizira, i deblokira ukupne, ne samo, političke nego sve druge procese u BiH.

 

-Tako da bih ja uvijek odgovornost locirao na nas u BiH, a ne nekog drugug. Mislim da je to stvar političke kulture, odgovornosti poći od sebe, počistiti pred svojim vratima, a onda svakako imamo i obvezu i odgovornost, jer zastupamo interese svoje zemlje i da na neki način pratimo kako se bilo susjedne zemlje bilo zemlje individualno, bilateralno, u multilateralnim organizacijama ponašaju prema BiH i odnose prema njenim vitalnim interesima. Naravno, i onda trebamo jasno i odgovorno davati svoja stajališta - stav je Raguža.

 

Kaže kako, ne vjeruje ni u kakvu teoriju zavjere kada je u pitanju Republika Hrvatska.

 

-To odgovorno tvrdim. Mislim da se želi da se potaknu procesi, da postoji svijest da je pitanje Izbornog zakona BiH zaista važano ne samo zbog presuda nego i zbog otvorenih političkih pitanja koja prate odnose u BiH, koja se često nazivaju otvorenim hrvatskim pitanjem ili ih možete na bilo koji način tretirati, ali ta pitanja postoje. I interes za rješavanje tih pitanja. Želim vjerovati da se radi o interesu za pozitivno rješavanje tih pitanja unutar BiH, bez nametanja rješenja izvana. To je moja pozicija i ja je branim javno i čvrsto vjerujem da nam jedino takav pristup može omogućiti da imamo prijatelje i u susjedstvu i u Evropi koji će braniti interese BiH - navodi Raguž.

 

Cijeni da Republika Hrvatska zbog strateškog interesa ima cilj da BiH kao suverena i cjelovita država što prije zakorači u punopravno članstvo EU i NATO-a i da se tu interesi poklapaju.

 

-Zašto onda otvarati neke pukotine?! Treba se usmjeriti na zajedničke strateške interese, a da bi se ti interesi mogli realizirati moraju i unutra krenuti pozitivni politički procesi, a ne ovi, ovakvi. Ovdje se radi o tome da mnogi žele sačuvati status quo u ovakvim odnosima u BiH koji su zaista negativni za građane, javnost, za državu od egzodusa ljudi bez presedana do zastoja u mnogim reformama, nepostojanja stvarnog ambijenta za investicije i razvoj, pa do blokada mnogih strateških infrastrukturnih projekata. Mi imamo interes da to pokrenemo - ukazuje Raguž.

 

A, to, smatra, možemo pokrenuti ako jednom apsolviramo prethodna politička pitanja jer se, cijeni, "očito na njima vlada, a da se ne položi račun niti biračima niti javnosti pred izbore".

 

-To je formula koja prolazi skoro dva desetljeća u BiH. Vrijeme je da se suočimo i s tim političkim izazovima, da ih rješavamo. Kada se riješi Izborni zakon BiH mislim da bi bilo puno lakše krenuti u neke stvari. Mislim da svi oni koji žele i mogu doprinjeti tom, na neki način pozitivnom ishodu, trebali bi biti dobrodošli, a ne da unaprijed diskreditiramo pozitivne namjere. Vidjet ćemo kakav će biti rezultat razgovora zvaničnika BiH i hrvatske predsjednice. Vjerujem da će biti pozitivan, da će se neke stvari pojasniti, jer očito su s obje strane bili šumovi u komunikacijama koje treba otkloniti i uspostaviti transparentan, institucionalni odnos, međusobnog poštivanja i uvažavanja i zajedničkih interesa. Ovo je mislim dobra prigoda da se pokaže da postoji takva vrsta spremnosti i volje - zaključuje Raguž.

Razgovarati o svim otvorenim pitanjima

Smatra da bi otvorena pitanja između BiH i Hrvatske kao što su sporazum o granicama, imovinsko-pravnim odnosima apsolutno trebali biti najveći prioritet bar kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

Poznato je, navodi, da je po Ustavu BiH Predsjedništvo BiH odgovorno za vođenje vanjske politike. Stoga, naglašava, Predsjedništvo BiH mora pokrenuti i intenzivirati prioritete i staviti ih na najviši nivo, i u razgovoru sa predsjednicom Republike Hrvatske, a i osigurati operativni model komunikacije nakon posjete.

„Jer, ovdje se nažalost ponavlja da imate to zadovoljenje forme susreta, a da nakon toga nemate praćenje ostvarivanja dogovorenih stvari. To je ono što najviše nedostaje. Vjerujem da je ovdje nužno uspostaviti, rekao bih, skoro dnevnu komunikaciju kroz vlade, Vijeće ministara BiH, operativna tijela bilo da se radi o granici, bilo da se radi o saradnji o imovinsko-pravnim odnosima, bilo da se radi o ključnim infrastrukturnim projektima, bilo da se radi o pitanjima koja se tiču suradnje ministarstava pravde, otvorenim pitanjima unutar pravosudnih pozicija i Republike Hrvatske i BiH, u smislu lobiranja za evropski put, povlačenja fondova prekogranične saradnje... Toliko je pitanja, toliko prostora da budemo bolji,da vratimo vjeru u institucije i odnose“, naglašava Raguž.

Ne može ističe prihvatiti tu negativnu dimenziju susreta i odnosa, jer, smatra, očito kao da nas neko uvlači u prostor da ne vjerujemo da ovdje može biti bolje, da ne vjerujemo da možemo imati prijatelje i da ne vjerujemo da BiH može biti jedan odgovoran subjekt međunarodnih odnosa za što se ističe Raguž, apsolutno i sam zalaže godinama.

„Trebamo da jednostavno iz te pozicije objekta napravimo jednu odgovornu tranziciju u poziciju subjekta sa samopoštovanjem, ali za to moramo izgraditi kulturu i u Predsjedništvu BiH. Nažalost, vidimo šta imamo prilikom posjete Beogradu, prilikom nekih drugih ključnih pitanja od suradnje s Hagom do tužbi prema Hagu. Tu se mora izgraditi unutrašnja politička kultura, da otvorena pitanja ostavljamo unutar sebe, a kada prezentiramo i zastupamo interese BiH onda moramo biti kompaktni i govoriti jednim glasom. To bi mi trebali napraviti i poredati prioritete sa strane BiH kada je u pitanju odnos s Republikom Hrvatskom“,rekao je Raguž.

Smatra da su oni važni i da se ne mogu odgađati još dugo. Raguž je kazao da, eventualno, hrvatska strana može voditi taktičku igru, ali da je sazrelo vrijeme da se igra otvorenih karata, da se brodovi usmjeravaju u mirne, evropske, NATO vode, u prostor sigurnosti i okretanja onome što je pitanje i političkih odnosa, a to je ostvarivanje zajedničkih interesa, to je mirno rješavanje granice, ključnih infrastrukturnih projekata...

Mostarizacija BiH bi bila pogubna

Smatra, također, i da bi bilo pogubno ukoliko bi se desilo da se rezultati općih izbora u BiH ne implementiraju.

„Zaista ne želim vjerovati u takvo što. Iako ne isključujem i takve pokušaje. Jer, ovo je Balkan što se kaže, ovdje su vlastodržci spremni puno toga napraviti da očuvaju pozicije. Činjenica je dakle, da se ta situacija, koja se provlači u političkom diskursu i u medijima i u jednoj čak i međunarodnoj komunikaciji 'mostarizacije' ukupne BiH mora izbjeći. Bez institucija bi bili izgubljeni. Iako i ovako vidimo kako nam je. Ako ih potpuno dovedemo u pitanje bojim se onda kompletnog hipertrofiranja i potpune neizvjesnosti oko budućih odnosa, nihovog modeliranja u BiH. Zaista u ovom trenutku o tome ne bi želio spekulirati, osim jasnog stava da je to krajnje nepoželjno i neodgovorno“, stava je Raguž.

 

(TBT)