AMERIKA DOŽIVJELA NEZAPAMĆENI UDARAC Okretanje leđa Trampu neće proći NEKAŽNJENO

24.12.2017. u 08:48

GEOPOLITIKA

Američka tvrda diplomatija po pitanju Izraela završit će se kao skup okršaj ako Washington odluči ukinuti finansiranje Ujedinjenih nacija, piše britanski "Guardian".


FOTO: Haley (public) 

„Jake i suverene nacije dozvoljavaju različitim zemljama sa različitim vrijednostima, kulturama i snovima, ne samo da koegzistiraju, već i da rade zajedno na osnovu uzajamnog poštovanja“, poručio je američki predsednik Donald Trump u septembru, tokom svog prvog govora pred Generalnom skupštinom UN-a.

Samo tri mjeseca kasnije, te iste različite zemlje su upozorene od strane ambasadorke SAD pri UN, Nikki Haley, da će Amerika zapisivati njihova imena ako ne podrže odluku Trumpa o Jerusalemu. Tako se za kratko vrijeme završila era uzajamnog poštovanja.

Haley je stavila do znanja da će se zemlje koje se usprotive Americi suočiti sa posljedicama. Nekoliko sati kasnije, Trump je eksplicitno rekao šta je politika "Amerike na prvom mjestu". Ako UN glasa protiv SAD, Amerika će "mnogo uštediti".

„Nas nije briga. Ali neće biti kao što je bilo do sada, da mogu glasati protiv nas, a da im plaćamo stotine miliona dolara. Više nas neće iskorištavati“, poručio je Trump.

Ako je mehka snaga "sposobnost da se dobije ono što se želi kroz privlačnost, a ne prinudu", onda je Trump postao pravi primjer tvrde diplomatije, piše britanski dnevnik "Guardian". Moglo bi se reći da je Trump samo bacio svjetlo na konstantnu tvrdu diplomatiju u UN.

Ipak, bilo je nečeg drugačijeg u vezi sa tretmanom SAD prema Jerusalemu, a retorika je vjerovatno bila usmjerena ka domaćoj publici, prije nego stranim slušaocima. Kao što su brojne diplomate upozoravale, rezultat je kontraproduktivan, i samo dodatno izolira SAD. Uprkos upozorenjima, velika većina je glasala za rezoluciju i odbacivanje Trumpove jednostrane odluke.

Čak i pre glasanja, ambasadorka Bolivije Saša Ljorenti, savjetovala je Haley da prvo zapiše ime Bolivije. Za mnoge zemlje, posebno sa Bliskog istoka i iz Latinske Amerike, supotstavljanje super sili će biti isto što i medalja časti. Čak i zemlje koje su obično bliske sa SAD, poput Francuske, Saudijske Arabije i Egipta, morale su napraviti korak u stranu, jer i njima sudi domaće javno mnjenje. Na kraju, samo je devet zemalja podržalo odluku Trumpa, od kojih su mnoge sa malim brojem stanovnika, dok je 128 njih ignoriralo pretnje.

Ipak, metež u UN bi se na kraju mogao pretvoriti u skup i simbolički okršaj. Tokom 2016. godine, SAD su i dalje najveći donator Ujedinjenih nacija, sa više od 10 milijardi dolara, što je oko petine cijelog budžeta organizacije. Samo za mirovne misije SAD odvajaju 2,4 milijardi dolara.

Pored toga, prema podacima američke Agencije za američku pomoć, tokom 2016. godine SAD su osigurale 13 milijardi dolara za ekonomsku i vojnu pomoć zemljama subsaharske Afrike, i 1,6 milijardi za istočnu Aziju i Oceaniju.

Zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike je osigurano 13 milijardi dolara, zemljama južne i centralne Azije 6,7 milijardi, državama Evrope i Evroazije 1,5 milijardi i 2,2 milijarde za zemlje zapadne hemisfere.

Opasnost je što bi Trumpov spor mogao da se otrgne kontroli, što bi nanijelo dugoročnu štetu UN i reformskom programu aktuelnog generalnog sekretara Antonija Gutteresa. SAD su se već povukle iz UNESCO-a, a ove nedjelje visoki sekretar za ljudska prava pri UN Zaid Rad al-Husein, rekao je da neće tražiti drugi mandat, jer neće saviti koljeno pred SAD.

Još gore, Trumpovo maltretiranje Ujedinjenih nacija može prikriti ozbiljnost samog problema. Premještanje američke ambasade u Jerusalem nije samo odluka o promjeni zgrade. Priznavanje Jerusalema za glavni grad Izraela izaziva mirovni proces, ugrožava Saudijsku Arabiju koja je najbliži saveznik SAD na Bliskom istoku, i razdvaja Washington od saveznika u Evropi, koji već 40 godina podržavaju jedno rješenje za dvije države.

Ipak, ne može se sakriti da jučerašnje glasanje neće ništa promjeniti na papiru, ali je jasno istaklo samoproizvedenu američku izolaciju, zaključuje britanski list.

Ko je okrenuo leđa?

Protiv Rezolucije kojom se odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela proglašava ništavnom bile su SAD, Izrael, Gvatemala, Honduras, Maršalska ostrva, Mikronezija, Nauru, Palau i Togo.

Među uzdržanima od glasanja bile su Kanada, Meksiko, Filipini, Poljska, Rumunija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina...

Za proglašenje Trumpove odluke ništavnom su glasale četiri stalne članice Generalne skupštine UN – Kina, Francuska, Rusija i Velika Britanija i, kako navodi CNN, "ključni američki saveznici muslimanskog svijeta". "Za" su rekle i Srbija, Slovenija, Makedonija, Crna Gora, Albanija, Grčka…

AP napominje da je 21 od ukupno 193 države članice UN bila odsutna, uključujući Keniju, Gruziju i Ukrajinu, za koje američka agencija napominje da su u bliskim vezama sa SAD.

Zanimljivo je da su primaoci pozamašne američke pomoći, među kojima su Egipat, Avganistan i Iran, podržali rezoluciju, ignorirajući prijetnju predsednika Trampa obustavom finansijske pomoći ukoliko glasaju za rezoluciju, primjećuje AP.

 

(TBT)