SAVEZ BIVŠIH NEPRIJATELJA S. Arabija i Izrael u svezu protiv Irana i Turske na Bliskom istoku

16.12.2017. u 03:08

GEOPOLITIKA

Na Bliskom istoku je neprikosnovena Turska, za kojom slijede Egipat, Izrael, Iran, a zatim Saudijska Arabija i Sirija

 

FOTO: Salman (Reuters)

Donedavno, Izrael i Saudijska Arabija ne samo da nisu imale diplomatske odnose, već je muslimansko kraljevstvo podržavalo Palestinu, glavnu glavobolju jevrejske države. Međutim, vremena se mjenjaju svuda, pa i na Bliskom istoku, te je među donedavno otuđenim zemljama rođen veliki zajednički interes.

Ključni član Arapske lige, Saudijska Arabija, godinama je podržavala Palestinu i pozivala Izrael da se povuče iz pojasa Gaze i sa Zapadne obale. Ipak, saudijsko kraljevstvo nikada nije učestvovalo u konfliktu protiv Izraela, a tokom brojnih sukoba i neslaganja između Jevreja i arapskog svijeta posljednjih godina, uvijek se držalo se po strani.

Ipak, u posljednje vrijeme sve više se govori o mogućem savjetu sunitske zemlje sa Izraelom, što je potkrijepila i vijest o tajnoj posjeti saudijskog princa Mohameda bin Salmana Izraelu u septembru.

Iako ekonomski obje države mogu tek neznatno da profitiraju, saradnja im je od vitalne važnosti. Međutim, otvorenija veza nije došla preko noći. Ovo su neki od ključnih faktora za neočekivani savez.

Jerusalem

Čini se da je posljednji izazov pred nastajanje saveza uspješno prevaziđen. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump priznao Jerusalem za glavni grad Izraela, uslijedila je oštra reakcija muslimanskog svijeta. Međutim, zvanični Riyadh je ostao prilično ravnodušan.

Gotovo nikakva reakcija Saudijaca izazvala je gnjev među pojedinim strujama u arapskom svijetu. Sin nekadašnjeg vođe Al Kaide Osame Bin Ladena, pozvao je na zbacivanje arapskog režima zbog "izdaje muslimana i formiranje saveza sa Zapadom", prenio je "Newsweek".

Saudijska Arabija se i tokom ranijih sukoba Izraela i Palestine držala po strani, dok su tokom sukoba u Gazi 2014. godine pojedini mediji pisali da Riyadh pomaže Tel Avivu. Za Izrael, podrška iz arapskog svijeta mogla bi biti vrlo plodonosna u rješavanju decenijama starog sukoba u Svetoj zemlji.

SAD

U regionu koji leži na više od polovine svjetskih rezervi nafte, Sjedinjene Američke Države su stalno prisutne. Iako Amerika nije jedan od glavnih uvoznika nafte iz te oblasti, njen interes leži u stabilnoj cijeni nafte. Uz to, američki saveznici, poput Japana i Južne Koreje, direktno zavise od uvoza nafte sa Bliskog istoka.

Zato i ne čudi prisustvo SAD, koje u regionu već godinama podržavaju Saudijsku Arabiju i Izrael, i to po različitim pitanjima. Tako je medijske spekulacije o novom savezu Saudijske Arabije i Izraela pojačao i Trampov zet i njegov savjetnik za Bliski istok Jred Kushner, koji je prošlog mjeseca posjetio obje zemlje. Kako zaključuje "Jerusalem post", administracija u Washingtonu namjerila se da vidi poboljšanje odnosa Izraela i Saudijske Arabije.

 

Asad

 

I Riyadh i Tel Aviv dio su grupe koja želi vidjeti kraj vladavine Bashara al Asada u Siriji. Sa krajem rata, sudbina Damaska našla se u rukama Rusije, Turske i Irana, od kojih su druge dvije glavni rivali i Riyadha i Tel Aviva u regionu.

Asad, koji dobija veliku podršku Teherana, tako je zasmetao i regionalnim pretendentima na poziciju broj jedan u komšiluku.

Liban

Nestabilnost se nedavno proširila i na Liban, sjedište šiitske milicije Hezbolaha, koji se smatra produženom rukom Irana. Nakon dramatične ostavke premijera Saada al Haririja, Saudijska Arabija je zatražila formiranje vlade bez Hezbolaha, što je bio direktan udarac na interese Irana.

Na taj način, sukob se dotakao i Izraela, kojem je takođe u interesu slabljenje Teherana. Ipak, strasti su se, barem za sada, primirile, a tenzije premestile na drugo žarište.

Iran

Iza cijele saradnje dva bitna igrača na Bliskom istoku stoji strah od jačanje Irana, što ne odgovora ni Riyadhu, ni Tel Avivu, piše "Jerusalem post". Od početka Arapskog proljeća 2011. godine, nestabilnost u regionu je u stalnom porastu, dok trenutna administracija u Bijeloj kući i njeni saveznici kao srž problema ističu upravo Iran.

Prema procjenama, od ukidanja sankcija prošle godine, Teheran je prikupio oko 100 milijardi dolara, što je dovoljna suma da se dodatno ojača već snažna armija, ali i osvježi ekonomija. Ekonomski prosperitet će omogućiti Iranu još veći uticaj u regionu, koji već ima najveće raketne mogućnosti na Bliskom istoku.

Prema analizi portala "Global firepower", na Bliskom istoku je neprikosnovena Turska, za kojom slijede Egipat, Izrael, Iran, a zatim Saudijska Arabija i Sirija. Zato je učvršćivanje odnosa Turske i Irana jedan od najvećih strahova u regionu, dok će dve sile biti jedni od ključnih igrača u uređivanju Sirije u poslijeratnom periodu.


(TBT, The Jersualem post)