NOVO ISTRAŽIVANJE: Ljudska vrsta je dostigla vrhunac, sad slijedi nazadovanje

15.12.2017. u 00:11

NAUKA

Sve manji broj ljudi će uspijevati da dosegne rekord u brzini trčanja, niti će ga premašiti, a ni životni vijek ljudi se više neće znatno produživati, navodi se u članku objavljenom u časopisu "Frontiers in Psychology"


FOTO: (Profimedia)

Dugo se vjerovalo da je čovjekov razvoj dugačak proces koji se sastoji od stalnog napretka koji će trajati zauvijek. Naučnici, međutim, vjeruju da je ljudski rod dosegao svoj vrhunac, i da se upravo kreće preko svojih mogućnosti, odnosno da je čovjekov napredak u opadanju. U okviru velikog istraživanja provjeravani su podaci stari 120 godina. Naučnici su zaključili da postoje granice kada su ljudske karakteristike i osobine, poput godina života, u pitanju, kao i krajnje granice ljudske visine i snage.

U ovom trenutku i dalje nastojimo da pomjeramo te granice, podsjećaju naučnici. Oni upozoravaju da, s obzirom na to da način na koji mijenjamo okolinu u kojoj živimo, misleći i na globalno zagrijavanje, ne samo da te granice nećemo uspjeti da pomjerimo nego će nas posljedice globalnog zagrijavanja prisiliti na nazadovanje.

Čovječanstvo je dugo napredovalo. Brzina trčanja koja se nekada činila nezamislivom danas je uobičajena, pomjerene su i granice kada je čovjekov životni vijek u pitanju, ali sa vremenom će biti sve manje takvih rekordnih dostignuća i rezultata, pokazuje istraživanje, prenosi b92.

Sve manji broj ljudi će uspijevati da dosegne rekord u brzini trčanja, niti će ga premašiti, a ni životni vijek ljudi se više neće znatno produživati, navodi se u članku objavljenom u časopisu "Frontiers in Psychology".

"Neka svojstva se više ne mijenjaju nabolje, uprkos stalnim naučnim, medicinskim i nutricionističkim poboljšanjima i dostignućima. To znači da su moderna društva omogućila ljudskoj vrsti da dosegne svoje granice. Prva smo generacija ljudi koja je toga svjesna", kaže profesor Žan-Fransoa Tusen sa pariskoga Univerziteta Dekart.

"Istovremeno, u nekim stvarima i dostignućima postepeno nazadujemo. Velikim smo dijelom za to sami odgovorni, jer smo negativno uticali na sopstvenu okolinu", ističe Tusen.

"Bit će to jedan od najvećih izazova veka u kome živimo, naročito zbog pritiska antropogenih čovjekovih aktivnosti koje će biti odgovorne za negativan učinak na ljudsko zdravlje i na okolinu", rekao je pariski profesor.

"Proučavajući opadanje pomenutih tendencija, zaključili smo da su one rani signali da se nešto izmijenilo, ali ne nabolje. U zadnjih desetak godina među stanovništvom nekih afričkih zemalja primijetili smo da se njihova visina u prosjeku smanjila, što upućuje na to da neka društva nisu više u stanju da obezbijede dovoljnu količinu nutrijenata za svoju decu, niti da održe svoje potomstvo zdravim", upozorava Tusen.

Francuski profesor i njegove kolege misle da bi se političari, vlade i ostale odgovorne osobe, u trenutku kad su utvrđena ograničenja ljudske vrste, trebalo da se fokusiraju na to da se ljudima obezbijedi mogućnost dosezanja sadašnjih limita, a ne insistirati na daljnjem pomjeranju granica.


(TBT)