TAJNA STARA 1.300 GODINA Danas su smrtni neprijatelji, ali znate li da su Jevreji i muslimani u Jerusalimu nekada živjeli SLOŽNO?

10.12.2017. u 18:15

CIVILIZACIJA

U jeku sukoba oko Jerusalema, dvojica arheologa pokušavaju otkriti možda zaboravljene činjenice stare 13. stoljeća, koje ukazuju na to da su muslimani i Jevreji nekada živeli donekle složno, u istom Svetom gradu.

 

FOTO: (Twitter)

Američki predsjednik Donald Trump priznao je Jerusalm za glavni grad Izraela i tako pokrenuo decenijski staru neslogu među sljedbenicima različitih religija na Bliskom istoku. Ako je šansi za mir i bilo, danas su one ozbiljno poljuljane.

Odmah nakon Trumpove odluke oglasio se palestinski predsjednik Mahmud Abas i odbacio pravo Jevreja na Sveti grad.

„Jerusalim, glavni grad Palestine, veći je i stariji zbog svog arapskog identiteta da bi bio izmjenjen nekom mjerom ili odlukom. Identitet Jerusalema i njegova historija neće biti zaboravljeni „, poručio je Abas.

Asaf Avraham (38) i Perec Ruven (48), doktoranti na Arheologiji u Jerusalemu, otpočeli su u srijedu sa prikupljanjem novca kako bi nastavili ad na otkrivanju malo poznatog perioda historije Jerusalema. Kako tvrde, još tada su Jevreji i Muslimani vodili "unutrašnji religijski dijalog".

Mladi arheolozi pokušavaju istražiti period tokom kojeg su muslimani i Jevreji zajedno naseljavali Jerusalem u spornoj, ali tolerantnoj situaciji tokom kojeg su se vjerovatno slagali.

„Sada se sve zasniva na mržnji. Mi želimo pokazatida je u prošlosti bilo dijaloga i da on može da se nastavi“, rekao je Avraham.

Muslimanski identitet Jerusalema iskovan je još sa rađanjem islama, piše "The Tmes of Israel". Međutim, prema izraelskim arheolozima, taj identitet je bio samo jedan od identiteta koji su koegzistirali u gradu. Dvojica arheologa tvrde da imaju dokaze za to, stare 1.300 godina, i sada ih žele podijeliti sa muslimanskim svijetom.

Njihovi dokazi uključuju upotrebu jevrejskih simbola tokom muslimanske vladavine. Avraham tvrdi da to otkriće ilustruje eru historije Jerusalema tokom koje su se muslimanski osvajači osjećali kao nastavak izraelskog naroda.

 

„Na početku muslimanske vladavine ne samo da nisu prigovarali Jevrejima, već su sebe vidjeli kao nastavak jevrejskog naroda. Usvojili su jevrejski narativ i simbole za svoje“, rekao je Avraham.

Menorah je bio jevrejski simbol, a njegova upotreba svjedoči da muslimani nisu imali problem sa Jevrejima, tvrde arheolozi.

Kao dokaz, oni nude kovanice stare 1.300 godina i druge dragocjenosti iz perioda Umajada (od 638. godine) na kojima se nalazi sedam stubova menoraha. Ukazuju i na natpis koji pominje Hramsku goru.

Natpis, koji se nalazi u džamiji u selu Nuba, urezan je u 1.000 godina starom pismu, na bloku krečnjaka koji ukazuje na Meku i glasi:

"U ime Boga milosrdnog, saosećajnog, ova teritorija, Nuba i sve njene granice i čitava oblast, zadužbina je Kamene kupole i Al Aqsa džamije, koju je posvetio komandant vjernih, Umar ibn al-Katab u slavu Alahu".

Povezujući ga sa Hramskom gorom, Avraham objašnjava da ovaj natpis ukazuje da je muslimanski vladar htio obnoviti hram kralja Solomona, a ne da ga nadmaši.

Nakon objavljivanja natpisa prošle godine, dvojica arheologa sastala su se sa premijerom Benjaminom Netanyahuom i pomogli Ministarstvu spoljnih poslova da objavi njihovo otkriće. Uslijedio je ogroman odgovor sa cijele teritorije Bliskog istoka.

„Želimo svijetu pokazati dokaze o dijalogu koji se odvijao stotinama godina, tako da ljudi sami mogu da odluče čemu će da vjeruju“, rekao je Avraham.

Cilj njihovog projekta je da obrazuje pojedince o zajedničkoj muslimansko-jevrejskoj historiji i nadaju se promociji dijaloga Jevreja i muslimana.

Da li ovi novčići i arheološki dokazi ukazuju na zajedničku i tolerantnu historiju, stvar je interpretacije, piše izraelski list.

Još tokom 1970-ih godina, pojedini historičari vjerovali su da su muslimani u početku zaista željeli ponovo izgraditi jevrejski hram, međutim ta ideja je kratko trajala.

Na pronađenim novčićima, na primer, sa jedne strane pojavljuju se jevrejski simboli, dok su na drugoj reči na arapskom "Nema Boga osim Alaha" i "Muhamed je izaslanik Boga".

Pojedini ipak tvrde da su kovanice u to vrijeme bile samo novac koji je vlasniku omogućavao da kupi hranu i živi. Zato ti arheolozi i historičari veruju da oni koji su iskovali kovanice nisu mnogo razmišljali o promoviranju međuverskih odnosa. Navode da su pojedini islamski novčići bili izrađeni po uzoru na modele Vizantije i Persije, pozajmljujući bazičnu ikonografiju koju su prilagodili islamskoj estetici.

Ipak, mnogo je značaja u tome što je muslimanska džamija izgrađena na mjestu gde je stajao jevrejski hram. Zato pojedini historičari veruju da je u periodu ranog islama postojala velika tolerancija između muslimana i Jevreja, kao i između muslimana i kršćana, ističući da je islam i danas veoma tolerantna religija.

 

(TBT,  The Times of Isreael)