OD KAMENICA DO GRANATA Ako Palestinci krenu u TREĆU INTIFADU, ona bi mogla da bude i NAJKRVAVIJA

10.12.2017. u 18:14


GEOPOLITIKA

Palestinska militantna grupa Hamas pozvala je na novu intifadu nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jerusalem za glavni grad Izraela

 

FOTO: (Mohamad Torokman/Reuters)

„Trebamo pozivati i raditi na otpočinjanju nove intifade pravo u lice neprijatelju „, rekao je lider Hamasa Ismail Hanijeh tokom govora u Gazi.

Antiamerički i antiizraelski protesti izbili su širom Palestine odmah nakon što je Trump proglasio Jerusalem glavnim gradom Izraela, a Palestinci su na ulciama pozvali i na "tri dana bijesa".

Šta je intifada?

U bukvalnom prevodu termin "Intifada" znači "tremor (otresti)". Palestina je dva puta povela ovakav ustanak protiv Izraela, najpre od 1987. do 1993. godine, a zatim i od 2000. do 2003. godine. Međutim, nikada nije uspjela postići cilj, odnosno uspostaviti autonomiju ili eventualnu nezavisnost.

Koncept je prvi put u modernom dobu primjenjen u Iraku 1952. godine, kada su socijalističke i komunističke partije izašle na ulice i protestirale protiv monarhije, inspirirane Egipatskom revolucijom iste godine.

U slučaju Palestine, odnosi se na zbacivanje izraelske okupacije Zapadne obale i pojasa Gaze.

Prvi i drugi ustanak

Prvi ustanak bio je poznat kao "Rat kamenjem", jer su Palestinci, u svakodnevnim sukobima, gađali kamenicama izraelsku armiju i policiju. Neko vrijeme konfrontacija je čak prijetila da nadjača izraelski odgovor. Stariji lideri uvidjeli su da je stvar opasna po strateške interese Izraela, zbog čega su ušli u pregovore sa vođstvom Palestinske oslobodilačke organizacije.

Druga intifada otpočela je nekon što je tadašnji premijer Izraela Ariel Shron, posjetio al-Aqsa džamiju u Jerusalemu 2000. godine. Ovaj ustanak je bio potpuno drugačiji; svakog dana izbijali su neredi, oružani sukobi, teroristički napadi i napadi bombaša samoubica na Izraelce. To je dovelo do uspostavljanja velikih sigurnosnih barijera za izolaciju Izraelaca od infiltracije i napada Palestinaca.

Budući da su Palestinci tokom prve intifade gađali kamenicama izralesku policiju i vojsku , a da je druga bila znatno drastičnija, strahuje se da bi treći ovakav ustanak mogao biti i najkrvaviji do sada.

Po čemu se razlikuje od svakodnevnog nasilja i demonstracija?

Ključna karakteristika intifade je da ima masovnu podršku Palestinaca iz gradova i sela kao i iz svih društvenih slojeva. U periodima zatišja bilo je mnogo neuspjelih pokušaja da se pozove na ustanak ali se sve završavalo velikim demonstracijama koje bi se vremenom popustile ili prestale nakon odgovora snaga sigurnosti.

Tokom godina, obje strane su radile na smirivanju tenzija i osiguravanju mira na Zapadnoj obali, prevashodno na suzbijanju krijumčarenja oružja i terorističkih ćelija. Izraelska sigurnosna barijera i drugi vidovi stroge kontrole granice eliminirali su šverc oružja, koji su pokrenuli prvu i drugu intifadu.

Ko ima moć da pozove na intifadu?

Generalno, intifada nije strogo religijska obaveza. Kako piše britanski "Telegraph", ona se razvija među Palestincima, koju podstiču i ohrabruju lideri različitih organizacija. Fatah (danas politička partija koja se nekada zvala Palestinski nacionalni oslobodilački pokret) bila je glavna sila iza prve intifade, dok je iza druge stajalo nekoliko ekstremističkih organizacija.

Religija ima ulogu u podsticanju protesta, kao i proglašenje "Dana bijesa" na koje se ranije često pozivalo tokom molitvi.

 

(TBT, Telegraph)