EVROPLJANI KONSTERNIRANI: Plenković je prvi evropski premijer koji je podržao ratnog zločinca

05.12.2017. u 01:56

REGIONAL

Kako piše Guardian, Andrije Plenković je jedini čelnik vlade države iz Europske unije koja podržava osuđenog ratnog zločinca.

 

FOTO: Plenković, Praljak (Hina)

Slobodan Praljak, redatelj koji je postao ključni vođa bosanskohercegovačkih Hrvata u ranim devedesetima, osuđen je za zločine koji uključuju bombardiranje Mostara i zlostavljanje zarobljenika, piše Guardian.

Međutim, hrvatski premijer Andrej Plenković proglasio je ovu presudu "dubokom moralnom nepravdom".

Kako piše Guardian, ovo je prva objava nekog čelnika vlade države iz Evropske unije koja podržava osuđenog ratnog zločinca.

"Ovo samoubistvo samo će zacementirati ono što javnost već misli o Haškom sudu", smatra Mina Vidaković iz novinske agencije Sense.

"U Srbiji i u Hrvatskoj javnost i mediji su zabrinutiji zbog optuženih nego zbog žrtava, dodaje.

"Stiliziranje u žrtvu"

Ne propituje samo Guardian reakcije hrvatskih dužnosnika povodom Praljkovog samoubojstva. Austrijski dnevnik Der Standard objavio je veliku analizu pod naslovom "Hrvatska desnica profitirala je od samoubojstva ratnog zločinca Praljka", u kojoj naglašava da hrvatska vlada nema nikakve pravne opcije kako bi uspješno pokrenula reviziju haške presude hercegovačkoj šestorki.

Na početku teksta opisuje se kako su se u Mostaru i Zagrebu palili lampioni u čast ratnog zločinca Slobodana Praljka, koji se otrovao u haškoj sudnici nakon što mu je potvrđena kazna zatvora od 20 godina. Der Standard konstatira da se po reakcijama hrvatskih nacionalista na Praljkovu smrt može pogrešno zaključiti da dotični nije ratni zločinac nego svetac. "Svoje pretvaranje u ikonu Praljak je očito planirao" te je računao da će njegovo samoubojstvo imati političke posljedice.

Jedna od njih je da hrvatska vlada odbija prihvatiti presudu hercegovačkoj šestorki, iako je dosad presude iz Haaga poštovala. Praljkovo "stiliziranje u žrtvu" u zapećak je gurnulo prave žrtve, muslimane koje je u srednjoj Bosni i Hercegovini ubijao i proganjao HVO, piše Der Standard.

"Malo racionalnih glasova"

Ističe se i da je premijer Andrej Plenković, inače "više umjeren nego konzervativno-nacionalistički političar", počeo govoriti o nepravednoj presudi te najavio "pravne i političke korake", iako i sam zna da ne može ništa učiniti. To je za Der Standard potvrdio i glasnogovornik Haškog suda, koji naglašava da su sve pravne mogućnosti iscrpljene.

 

"U Hrvatskoj se može čuti malo racionalnih glasova" oko presude hercegovačkoj šestorki, a među njima su bivši predsjednik Ivo Josipović i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, navodi austrijski list. Glasniji su ipak političari koje su od presude napravili veliko nacionalno pitanje, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja "već sada skuplja glasove nacionalista za reizbor 2019. godine". Ona je Praljka hvalila i prije presude i protivno činjenicama ustvrdila da Hrvatska nije bila agresor u BiH. Tome se pridružio i Plenković, koji je suprotno istini izjavio da Srbija nije osuđena za udruženi zločinački pothvat u Haagu.

 

Također, poznati njemački tjednik Der Spiegel na svojem portalu, inače jednom od najposjećenijih u Njemačkoj, objavio je veliki članak u kojem se zgraža nad činjenicom da “Hrvatska tuguje zbog jednog ratnog zločinca”.

Sigurnosni propusti

Guardian se u svom članku pozabavio i potencijalnim sigurnosnim propustima u haškoj sudnici.

Istraživači u Haškom sudu trude se zakrpati sve sigurnosne propuste u strahu da će se i ostali zatvorenici odlučiti na "Praljkov potez", pišu o dramatičnom samoubojstvu.

Praljkovo samoubistvo, koje su prenijeli mediji diljem svijeta, izruguje se sudskim sigurnosnim procedurama. Osim što je nizozemska policija otvorila svoju vlastitu istragu, Sud je angažirao gambijskog suca Hassana Jallowa kako bi saznali kako je Praljak uopće došao do bočice cijankalija koja ga je ubila. Istraga će započeti s najočitijim sigurnosnim propustom - pitanjem kako je moguće da nijedan čuvar nije bio dovoljno blizu Praljka da mu otme otrov iz ruku.

Na većini haških suđenja, uz bok optuženima stajali su čuvari u plavim uniformama. Tako su dvojica stajala s obje strane Ratka Mladića prošlog mjeseca. Međutim, nijedan čuvar nije stajao uz Praljka, osuđenog na 20 godina zatvora zbog zločina protiv muslimana i nijedan nije primijetio bočicu u Praljkovim rukama.

Opuštanje s pravilima

"Inače su dva čuvara iza optuženog, ali ovaj put nije bilo tako", rekao je jedan hrvatski dužnosnik čije ime Guardian ne navodi jer nije ovlašten za razgovor s medijima.

"Hrvatski mediji pišu kako je moguće da je činjenica da je to bio posljednji dan rada haškog suda doprinijela do opuštanja s pravilima", dodaje.

Istraživači žele saznati kako je Praljak unio otrov, unatoč pretragama i rendgenu koji su obavezni za sve optužene koji ulaze i izlaze iz suda. Ako uzmemo u obzir smrtonosnost cijankalija, dužnosnici mogu biti sretni što ga je upotrijebio samo na sebi.

Nusproizvod teških kazni

Samoubojstvo je bilo već prisutno u Haškom sudu, kao nusproizvod teških kazni koje su se izricale zbog užasnih zločina počinjenih u Bosni, Hrvatskoj i Kosovu, piše Guardian. Dva haška zatvorenika, obojica Srbi, objesila su se u zatvorskim ćelijama. Slobodan Milošević, najpoznatiji haški optuženik, navodno je krijumčario antibiotike u svoju ćeliju kako bi pogoršao srčano stanje koje ga je ubilo pred kraj trogodišnje parnice u 2006. godini.

 

Posjetitelji u Haškom sudu podvrgnuti su rendgenskim pretragama, a zabranjeno je unošenje svih tekućina. Međutim, suci nisu uveli intenzivnije tjelesne pretrage, bojeći se nezadovoljstva javnosti.

"Pretrage su slične onima na aerodromima, samo nisu toliko intenzivne. Da su intenzivnije, ljudi bi se pobunili", kaže dr. Eric Gordy.

Postoji bojazan da će samoubojstvo okaljati uspjehe Suda koji je zatvorio desetke ratnih zločinaca i uveo niz presedana u međunarodnom pravu.

 

(TBT)