PRVA SLAVNA ŽRTVA AIDSA: Tragična priča o najvećem top modelu '80.

01.12.2017. u 05:41

LIFE STYLE

Od svjetskog top modela osamdesetih godina, Gia carangi je postala heroinska zavisnica i prva žrta AIDS iz svijeta poznatih. Kako bi zaradila za drogu, bivša manekenka se prostituirala, a sumnja se i da je bila silovana više puta

 

FOTO: Gia (Cosmopolitan)

Bila je najuspješnija manekenka u svoje vrijeme. Lijepa, zanosna, posebna i- nesretna. Popularnost je vinula u svjetsku orbitu, sudbina joj je podijelila loše karte. Od svjetskog top modela, Gia Carangi je postala heroinska zavisnica i prva žrta AIDS iz sveta poznatih, piše b92.

Gia je bila prvi veliki američki model kasnih sedamdesetih i početkom osamdesetih godina XX stoljeća. Porijeklom Itailjanka, u čiju ljepotu su se umješali i irski i velški geni, ona je bila toliko popularna da su, tada početnicu, Cinda Crawfor zvali "malenom Giom".

Kada se sa samo 17 godina preselila iz Filadelfie u New York, vrlo brzo je stekla veliku popularnost. Postala je omiljeni model poznatih fotografa, Francesca Scavulla, Arthura Elgorda i pozirala za njihove objektive širom svijeta, te radila za Diora, KuTex, Dayan fon Firstenberg, Armaniya, Versacea, YSL i mnoge druge kultne brendove. Već do 1978. godine Gia postala je najevći svjetski model svoga doba.

Slava je donela i status redovne gošce "Kluba 54", gde je redovno koristila kokain, a to se kasnije razvilo u heroinsku zavisnost.

U oktobru 1978. godine Carnagieva je imala prvo veliko slikanje sa fotografom Crisom fon Vengenhajmom. Na snimanju je upoznala šminkerku Sendy Linter, u koju se zaljubila.

Potekla iz nestabilne porodice, u kojoj je često gledale roditelje kakao se tuku, ona je samo željela mirnu i stabilnu vezu. To je priželjkivala, ali ljubav joj nije bila uzvraćena. Gia je proganjala Sandy. Patila je i žudela za bliskošću. Neuzvraćena ljubav i smrt agentice Vilermine činili su da Đija tugu pokušala da odagna bijegom u drugi svijet. Sve više je stavrala heroinsku zavisnost.

"Jednom nije mogla da pronađe drogu u torbi i počela je tako plakati. Bukvalno sam je položio na krevet dok nije zaspala", prisjeća se ćuveni fotograf Francesco Scavullo slikanja na Karibima. Do 1980. godine Giina zavisnost postala je očigledna.

Nije se pojavljivala na snimanjima, a kada bi se pojavila zaspala bi tokom slikanja. Štaviše, na naslovnici novembarskog izdanja magazina "Vog" 1980. godine, na njenom licu mogli su se vidjeti jasni tragovi zavisnosti.

 

 

Dvadesetjednodnevni pokušaj da ostavi drogu propao je kada je njen dobar prijatelj i fotograf Kris fon Vengenhajm poginuo u saobraćajnoj nesreći. Ona se tada zaključala u toalet, gdje se satima drogirala heroinom.

Kako se njena karijera modela gasila, posljednju priliku da se vrati na velika vrata pružio joj je Scavullo, te joj poklonio naslovnu stranu magazina "Cosmopolitan". To je ujedno bila i njena posljednja naslovnica. Kada je 1983. uhvaćena sa drogom na setu to je bio posljednji pečat njenoj makenenskoj karijeri. Više niko nije želio sarađivati s njom i ona je pala u zaborav.

Nakon šestomesečne rehabilitacije Gia se vratila u rodnu Filadelfiu upisala kurs fotografije i počela živjeti mirnijim životom. Samo tri mjeseca kasnije, odlazi u Atlantic City i počinje konzumirati heroin. Ponovo. Kako bi zaradila za drogu, bivša manekenka se prostituirala, a sumnja se i da je bila silovana više puta.

Nije dugo prošlo kada se Gia bolesna vratila kući. Majka ju je odmah odvela u bolnicu, gdje je prvobitno primljena zbog pneumonije. Ipak, ljekari su ubrzo shvatili da je riječ o sidi.

Pretpostavlja se da se virusom HIV zarazila preko igle kojom je ubrizgavala heroin.

Kako se stanje pogoršavalo, njena majka nije dozvoljavala posjete i ostala pored Gie sve do njene smrti 18. novembra 1986. godine. Bila je uz nju danonoćno, a Gia se nije oporavljala.

Za smrt dvadesetšestogodišnje Gie niko nije znao, pa se tako na sahrani nisu pojavili ljudi iz modnog svijeta.

Tek nakon nekoliko nedjelja se pročula vest koja je izazvala šok.

 

(TBT)