ŠTA SE DOGAĐA U NJEMAČKOJ? Merkel je nemoćna, izbori su sve bliže, a strah od ekstremne desnice raste

27.11.2017. u 09:34

ANALITIKA

Najmoćnija žena svijeta prilično je uzdrmana, a novi izbori mogli bi biti kraj njene političke karijere.

 

FOTO: Merkel  (Getty Images)

Njemačku  i dalje trese najveća kriza od kraja Drugog svjetskog rata. Štoviše, kako rješenja nema na vidiku, kriza je iz dana u dan sve dublja.

U sedmici za nama glavnu je ulogu preuzeo njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, bivši kancelarski kandidat SPD-a, koji posljednjih dana održava razgovore s SPD-ovcima koje pokušava uvjeriti da (opet) koaliraju sa Angelom Merkel i njenim CDU-om.

Kratko podsjetimo kako je do ove petlje došlo.

"Bolje ne vladati nego vladati pogrešno"

Nakon što su na rujanskim izborim socijaldemokrati iz SPD-a na čelu s Martinom Schulzom ostvarili najgori rezultat od Drugog svjetskog rata, objavili su kako idu u oporbu.

Sa socijaldemokratima u opoziciji, odmah nakon izbora postalo je jasno da je koalicija CDU/CSU, liberala i zelenih matematički jedina opcija za stvaranje većine u parlamentu i vlade kojoj bi četvrti put zaredom na čelu bila kancelarka Angela Merkel. O ekstremno desnom AfD-u kao o koalicijskom partneru nitko nije govorio, oni su u startu otpali.

Koalicija triju različitih stranaka nazvana je Jamajka koalicija jer jer poklopilo da boje triju stranaka zajedno čine zastavu ove otočne države. No, do potpisivanja koalicijskog sporazuma nikada nije došlo.

"Bolje ne vladati nego vladati pogrešno", rekao je prošlog tjedna čelnik njemačkih liberala iz FPD-a Christian Linderer i istupio iz pregovora. Gledajući iz hrvatske perspektive, ova rečenica je prilično nevjerojatna, pogotovo kada se zna kako su HNS-ovci, koji sebe predstavljaju liberalima iako su daleko od toga, došli na vlast. U Njemačkoj je ta rečenica bila početak velike političke krize kojoj se kraj ne nazire.

Pregovori od samog početka nisu bili lahki.

Formalno su najveći prijepori bili oko energetske i izbjegličke politike te nasuprotnih stavova bavarskog CSU-a i zelenih, no u protekla četiri tjedna postalo je jasno da među budućim liderima nove vladajuće koalicije nema dovoljno osobnog povjerenja. Zeleni i FDP se već desetljećima otvoreno ne podnose, CSU i zeleni također, a svemu nisu pomogla ni previranja unutar CSU-a u kojem dobar dio stranke želi s njenog čela maknuti aktualnog predsjednika Horsta Seehofera zbog lošeg izbornog rezultata i zamijeniti ga mlađim Markusom Söderom, bavarskim ministrom financija.

Naime, izbori u Bavarskoj gdje je Seehorf predsjednik su sljedeće godine, a CSU je navikao dobivati i više od 50 posto glasova, no na izborima za Bundestag pod Seehoferom je vodstvom dobio povijesno niskih 38 posto podrške.

Koje su opcije i u kakvoj je poziciji Merkel sada?

Nakon propasti pregovora svi su se okrenuli prema socijaldemokratima koji su jasno dali do znanja nakon izbora da idu u oporbu. No, njihovo uporno odbijanje koalicije moglo bi ih skupo koštati na eventualnim izborima. Ulazak u vladu bi, s druge strane, bilo gaženje vlastitih riječi izrečenih prije dva mjeseca.

Angela Merkel, najmoćnija žena svijeta, tako se našla u jako neugodnoj poziciji u kojoj je praktički pa nemoćna. Odnosno, njena fotelja kancelarke potpuno je ovisna o drugima.

Merkel je trenutno u poziciji vršiteljice kancelarske dužnosti, te je za raspuštanje Bundestaga i nove izbore potrebno da prvo predsjednik Njemačke predloži kancelarskog kandidata, odnosno kandidatkinju, kojeg se u prva dva pokušaja treba izabrati natpolovičnom većinom zastupnika u Bundestagu.

Ako to ne uspije, u trećem je pokušaju dovoljna i relativna većina, čime bi Njemačka dobila kancelarku i manjinsku vladu. Tada predsjednik Steinmeier ima ustavnu mogućnost raspustiti Bundestag i sazvati nove izbore, a tada i Merkel kao formalno opet kancelarka ima mogućnost zatražiti glasanje o povjerenju, u kojem ne bi dobila natpolovičnu većinu i koje bi također otvorilo put k novim izborima. Cijeli taj proces sigurno ne bi izgledao dobro za Merkel, koja bi prvo postala kancelarka manjinske vlade, a onda ili morala sama sebe srušiti, ili dopustiti da to učini predsjednik države ako se na to odluči.

Sama Merkel ovog je tjedna više puta ponovila kako ne želi izbore, a manjinska vlada definitivno joj nije opcija.

"Moje je mišljenje da bi novi izbori bili bolja opcija", rekla je u intervjuu njemačkoj televiziji ARD.

"Nemam manjinsku vladu u svojim planovima. Neću danas reći da nikada na to neću pristati, ali sam vrlo skeptična i mislim da bi zato novi izbori bili bolje rješenje", kazala je Merkel. Manjinsku vladu mnogi analitičari smatraju lošom i riskantnom opcijom.

Dakle, praktički jedina opcija ostaje socijaldemokratski SPD i Martin Schulz.

Je li koalicija sa SPD-om ipak opcija?

I on i stranka su na prilično skliskom terenu. Prvo, na samim izborima su kažnjeni, dobili su dvadeset posto podrške i time ostvarili najgori rezultat nakon Drugog svjetskog rata. Nadalje, zbog toga su rekli da će ići u opoziciju, a sad o njima ovisi raspisivanje odnosno neraspisivanje novih izbora.

Potpredsjednica SPD-a Manuela Schwesig optužila je stranke propale Jamajka-koalicije  da su odgovornost za budućnost zemlje prebacili na SPD od kojeg se nakon propasti pregovora Jamajke očekuje promjena stava i otvaranje mogućnosti nastavka tzv. "velike koalicije" s demokršćanima.

"Jamajka nam je ostavila hrpu krhotina i sada mi moramo razbijati glavu o tome kako ponovno popraviti stvar", rekla je Schwesig i tako kupila nešto vremena. Ali ne puno.

U međuvremenu je u četvrtak predsjednik Frank-Walterom Steinmeier primio Martina Schulza da bi mu ukazao na složenu političku situaciju i odgovornost SPD-a za rješenje iste. U samom SPD-u pak postoji više struja. Martin Schulz, predsjednik stranke, protiv je koalicije, a to je rekao već prije dva mjeseca. Grupa oko gradonačelnika Hamburga Olafa Scholza i člana predsjedništva SPD-a istodobno vrši pritisak na Martina Schulza da nakon povijesno slabog rezultata na parlamentarnim izborima napusti čelo stranke i tako stranci omogući novi početak.

No, konzervativno krilo SPD-a, tzv. Seeheimerski krug, pledira za pregovore o nastavku "velike koalicije", a pojedini socijaldemokratski političari smatraju, kao i mnogi analitičari, da bi SPD mogao profitirati i u program buduće vlade uvrstiti mnoge svoje političke ideje sada kada Angeli Merkel i Uniji, osim novih izbora, preostaje jedino koalicija sa socijaldemokratima.

Nakon što posljednjih dana nismo dobili nikakve konkretne odgovore, danas je Angela Merkel ponovo SPD-u ponudila ruku suradnje i time automatski ih stavila u još težu poziciju.

"Mi smo uvijek otvoreni za nove pregovore"

"Uopće mi se ne sviđa ideja po kojoj s rezultatima izbora iz septembra ne bi mogli ništa započeti nego da građane sada ponovno tjeramo na birališta", rekla je kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel u subotu na stranačkoj konvenciji CDU-ovog ogranka za saveznu državu Mecklenburg-Vorpommern u Kuehlungsbornu.

Ona je u smjeru SPD-a, koji je nakon izbora isključio mogućnost nastavka "velike koalicije" s Unijom CDU/CSU, iznova signalizirala spremnost na razgovore o novoj suradnji.

"Mi smo uvijek otvoreni za nove pregovore uz uzajamno poštivanje ali i spremnost na kompromise", rekla je.

"Smatram pogrešnim praviti se kao da se posljednjih četiri godine nije dogodilo ništa pozitivnog. Mi smo dobro surađivali a na poljima gdje suradnja nije bila optimalna situacija se može popraviti", rekla je Merkel osvrćući se na četiri godine vladavine sa socijaldemokratima zaključujući kako je Njemačka gospodarski u najstabilnijem razdoblju posljednjih desetljeća.

Pregovori, ako do njih dođe, bit će jako teški

Angela Merkel i u subotu je kazala kako je njezin cilj održati solidno njemačko financijsko stanje, smanjiti neke poreze i proširiti digitalnu infrastrukturu. Prihvaćajući zahtjeve sestrinske CSU ona je isto tako rekla kako namjerava ograničiti broj migranata koji ulaze u Njemačku na 200.000 godišnje.

To, međutim, teško može prihvatiti SPD.

"Ograničenje, koje se i ne mora tako nazivati, krši ustav i Ženevsku konvenciju. S SPD-om neće biti ograničenja članova obitelji koji se žele pridružiti azilantima", rekao je zamjenik čelnika SPD-a Ralf Stegner medijskoj skupini Funke.

Tako bi se pitanje migranata (opet) moglo pojaviti kao glavni problem Njemačke. No, nesumnjivo, bit će tu još mnogo prepreka do finalnog događaja. SPD, ako do pregovora dođe, iste mora maksimalno iskoristiti jer samo velikim dobicima mogu opravdati koaliciju za koju su prije dva mjeseca govorili da se neće dogoditi.

Strah od AfD-a

A ono što kao sjena visi nad cijelom ovom kompleksnom situacijom je strah od nastavka rasta ekstremno desnog AfD-a. Oni su na izborima dobili više od deset posto glasova, a mnogi strahuju da bi u slučaju još dublje krize i novih izbora njihova snaga mogla dodatno narasti jer se u takvim situacijama ljudi polariziraju.

Ipak, do toga možda i ne dođe. Uopće nije garantirano da bi desno-ekstremistički AfD profitirao na ponovljenim izborima, s obzirom na to da su se odmah nakon rujanskih ponovno posvađali u vodstvu stranke, koju je onda napustila dotadašnja supredsjednica Frauke Petry.

U svakom slučaju, sljedeći dani će biti zanimljivi.

Najmoćnija žena svijeta prilično je uzdrmana, a novi izbori mogli bi biti kraj njene političke karijere. U nezavidnoj situaciji je i SPD u kojem se vode unutarstranačke borbe o smjeru kojim bi stranka trebala krenuti. Ne treba uopće naglašavati koliko je situcija u Njemačkoj jaka za EU, a svi vjeruju kako je njemačka demokracija dovoljno jaka da izdrži ovakvu krizu pa čak i nove izbore.

No, s druge strane, politika je često nepredvidljiva, a njemačka povijest 20. stoljeća najbolji je dokaz toga.


(TBT, HINA)