KO JE NAJJAČI NA BLISKOM ISTOKU Saudijci i Iranci LOME KOPLJA, a evo kojom SMRTONOSNOM SILOM raspolažu u slučaju rata

18.11.2017. u 09:23

GEOPOLITIKA

Dvije suparničke države već odavno biju bitke preko trećih zemalja, od Bahreina, preko Jemena, do Libana

FOTO: Bin Salaman (Balkis press)

Tenzije između Rijada i Teherana ponovo ključaju, zahvaljujući raketnom napada jemenskih Huta na Saudijsku Arabiju. Vlasti arapske sile optužuju Hezbolah. Nakon prebacivanje lopte u dvorište ključnog iranskog saveznika, ponovo se pominje potencijalni vojni sukob dve regionalne sile, ali i razrađuju kalkulacije ko bi u takvom obračunu izašao kao pobjednik.

Dvije suparničke države već odavno biju bitke preko trećih zemalja, od Bahreina, preko Jemena, do Libana. Takmiče se za energetsko tržište, čiji dio je Teheran izgubio dok je bio pod sankcijama saudijskog saveznika, Amerike, zbog čega je posebno ljut.

Rivalstvo tako traje decenijama, a posljednji put je prIJetilo da eskalira ovog jeta, kada su Saudijska Arabija i njeni saveznici blokirali Katar, još jednog iranskog partnera u arapskom svijetu.

Situacija se umirila, ali je obračun ponovo postao aktuelan u svjetskim medijima, jer je Rijad ovog puta krenuo na Hezbolah. Tako su brojni analitičari iskoristili priliku da urade analizu vojnih snaga dvije države, pozivajući se na podatke portala "GFP" koji se bavi poređenjem vojnih snaga u svijetu.

Iako je teško predvideti ishod ovakvih obračuna, do kojeg vjerovatno neće ni doći, brojke na papiru mogu prikazsti šta su zapravo dvije strane sposobne da izvedu na bojno polje u slučaju rata.

Prema portalu "Global fajeropauer indeks" dvije armije su vrlo blisko rangirane. Iran se nalazi na 21. mestu u svijetu, dok je Saudijska Arabija tek tri pozicije ispod njega, na 24. mjestu. Jasno je da se radi o dvije države koje su u samom vrhu svjetskih armija, ali se njihove odlike drastično razlikuju.

Prethodnih nedelja svijet je bio svjedok bliskoistočne sage na relaciji Saudijska Arabija-Liban-Iran, koja umnogome podsjeća na zaplet blokbaster serije "Igra prijestola". Sada se u igru uključila još dvije svjetske sile - Rusija i Izrael. Kompliciranu mrežu uticaja, prijetnji ratom i tajnih planova plete niko drugi do sam vrh pustinjske kraljevine Saudijske Arabije.

Za početak, Iran ima tri puta više stanovnika, zbog čega potencijalno može izvesti čak 39 miliona vojnika, u pređenju sa Saudijskom Arabijom koja bi mogla mobilizirati "samo" 14 miliona. I ukupan broj vojnog osoblja je na strani Irana, sa 934.000, što je 3,6 puta više od rivala.

Ali kada su finansije u pitanju, Rijad je tu daleko ispred Teherana. Iran za vojsku izdvaja 6,3 milijarde dolara svake godine, što je samo mali dio onoga čime Saudijska Arabija raspolaže - 56 milijardi dolara. Razlika je svakako i u tome od koga nabavljaju oružje, jer Rijad gotovo svu opremu kupuje od Sjedinjenih Američkih Država, dok je Iranu glavni dobavljač obično Rusija.

Veliki budžeti znače veći izbor pri nabavci opreme. Tako Rijad ima znatno više aviona od svog rivala, 790 naprema 477. Mnogi iranski avioni su takođe zastarjeli, počevši od američkih F-4 Fantoma, do ruskih i kineskih koji su kupljeni još 1980-ih i 1990-ih godina. Rijadov leteći arsenal znatno je impresivniji, uz brojne moderne američke, i poneke evropske, modele. Jasno je da bi Rijad u slučaju rata imao prevlast u vazduhu, zbog čega Teheran karte stavlja na rakete koje godinama sam razvija.

Ipak, na vodi je priča obrnuta, i Iran tu ima veliku prednost. Na samo 55 ratna broda Saudijske Arabije, Teheran može odgovoriti sa čak 398. Takođe je prednost Irana i u podmornicama, kojih ima čak 33. U slučaju rata mogao bi da blokira sve brodove Saudijaca prije nego što i isplove iz Persijskog zaliva.

Na kopnu je razlika nešto manja, ali opet u korist Irana. Arabija ima nešto više pešadijskih vozila, ali Iran prednjači po broju tenkova i artiljerije. Ukupno, 1.142 Rijad, naprema 1.616 koliko ih ima Teheran.

Pored velikih civilnih žrtava koje su izvesne u ovakvom sukobu, posljedice ovakvog rata bi se vjerovatno osjetile i u svijetu. Dvije države su među glavnim svjetskim izvoznicima nafte, zbog čega je lahko očekivati skok cijena usljed nestašica na tržištima.

Ipak, sve i da dođe do obračuna, malo je vjerovatno da se brojne druge strane ne bi umiješale, svaka zarad svojih interesa, što bi dovelo do pravog haosa u kojem bi malo ko izašao kao pobjednik.


(TBT)