PARA VRTI I DERVIŠE „Paradžemate“ finansiraju Arapi, „paratekije“ Turci, a Islamskoj zajednici ostaje sadaka!

09.11.2017. u 02:29

RELIGIJA

U intervjuu za islamske informativne novine „Preporod“ šejh Sejo Halilagić tekiju ispod Žute tabije, koju su svečano otvorili Ahmed Davutoglu i Bakir Izetbegović, ne smatra legalnom jer nije uvakufljena!


FOTO: Izetbegović, Hadžibajrić, Davutoglu (AA)

U islamskim informativnim novinama „Preporod“ objavljen je intervju sa šejhom Sinanove tekije u Sarajevu Seadom Halilagićem. „Tarikatski centar je formiran 30. maja 1977. godine, nakon sastanka predstavnika Islamske zajednice: predsjednika Sabora IZ Hamdije Ćemerlića, predsjednika Starješinstva Ahmeda Smajlovića i 25 predstavnika tarikatskih redova“, rekao je Halilagić. „Njegova nadležnost, što je potvrđeno Uredbom Islamske zajednice iz 2012. godine, jeste zikr i iršad uz koordinaciju rada sa drugim organima i institucijama Islamske zajednice. Ranije je, tačnije 12. marta 1952. godine, donesena jedna neosmišljena, ali i iznuđena odluka Vakufsko-mearifskog vijeća o zabrani rada tekija. Sve tekije na području BiH bile su zatvorene. To je rezultiralo ne samo stagnacijom tarikatskih redova, već i njihovim povlačenjem iz javnosti u zatvorene krugove, u ilegalu, što je dovelo i do nepovjerenja prema Islamskoj zajednici. Odluka o zabrani njihovog rada ukinuta je na sjednici Sabora Islamske zajednice 30. marta 1989. godine i tekije su vraćene u okrilje IZ. U to vrijeme bilo je 40 medžlis-i zikrova, a među njima samo pet aktivnih tekija. To može nekome izgledati kao obična administrativna procedura, ali riječ je o potezima dugoročnog i veoma važnog karaktera, koji su bitni i za naš identitet i za jedinstvo muslimana u BiH.“

Na pitanje koliko je danas tekija pri Tarikatskom centru, šejh Halilagić odgovara:“Trenutno imamo 80 tekija i medžlis-i zikrova. Nakon agresije je napravljeno 28 novih tekija, a neke su još uvijek u procesu izgradnje. Tarikatski redovi pripadaju ehl-i sunnetskom pravcu, a trenutno su prisutni kaderijski, nakšibendijski, rifaijski, halvetijski, čištijski i šazilijski tarikat. Tarikati slijede hanefijski mezheb i fetve Islamske zajednice te maturidijsku akaidsku školu. Prisutan je i mevlevijski tarikat, ali, nažalost, nije u sklopu Tarikatskog centra. Također, nekoliko tekija ili grupa ne žele sagledati važnost izgradnje zdravog, jedinstvenog, jakog sistema i drže se postrani, tako da postoji i oko 20 tekija koje nisu pri Tarikatskom centru.

U  intervjuu najviše pažnje posvećeno je djelovanju, kako ih „Preporod“ tretira, “paratekija”, tj. tekija koje ne pristaju biti dio Tarikatskog centra.

„Moram naglasiti da Islamska zajednica BiH, a ni pročelnici Tarikatskog centra nikada nisu uvjetovali da se pristupi Tarikatskom centru i uvijek se tražio razgovor na ravnopravnoj osnovi“, rekao je šejh Salihagić i dodao kako niko nema glavnu riječ ili moć ekskluzivnih odluka. „Ne znam tačan broj tekija van Islamske zajednice“, kaže šejh Halilagić, „jer moj odlazak u njih značio bi i davanje podrške njihovom radu. Neke se nalaze u Sarajevu, Zenici, Visokom, na području Tuzlanskog muftijstva itd.“

Na pitanje „šta je s novosagrađenom tekijom ispod Žute tabije, koju su maja 2013. otvorili Ahmed Davutoglu i Bakir Izetbegović, bez prisustva reisa ili muftije, šejh Halilagić je odgovorio:

„Ta tekija je napravljena mimo Tarikatskog centra i znanja Islamske zajednice BiH i riječ je, po arhitektonskom rješenju, o replici Isa-begove tekije. S obzirom na dugotrajnu duhovnu povezanost Sarajeva i turskog grada Konya, iz kojeg potječe mevlevijski tarikat, odlučeno je na nivou vlasti da se gradi tekija u Sarajevu. Koliko je meni poznato, predstavnici Općine Stari Grad i Grada Sarajeva sa Semihom Borovac su s Općinom Seldžuk u Konyi postigli dogovor o obnovi tekije. Uz svo dužno uvažavanje ovlaštenja koje je neko dobio za organizaciju zikra i djelovanje, a čemu je sigurno prethodio dugotrajni rad, učenje i usavršavanje, želimo da to djelovanje na području BiH bude u koordinaciji s ostalim tarikatskim redovima i uz poštivanje svih važećih akata kojih se pridržavamo u radu a prije svega Ustava IZ, odluka Rijaseta IZ i statuta Tarikatskog centra.“


(TBT)