MONAH KOJI JE PROMIJENIO KRŠĆANSTVO I SVIJET: 6 zanimljivih činjenica o životu Martina Lutera

04.11.2017. u 01:50

RELIGIJA

Njemački sveštenik Martin Luther je 31. oktobra 1517. godine zakucao na vrata katedrale u Württemberg slavnih 95 teza o reformi crkve, zauvijek napravivši raskol unutar katoličanstva


FOTO: (public)

Martin Luther pokrenuo je 31. oktobra 1517. godine proces reformacije crkve zauvijek napravivši raskol unutar katoličanstva. Zbog protestantizama koji je nastao zahvaljujući Lutheru nastale su duboke posljedice po Njemačku, Evropu, ali i po čitav svijet.

“Udarac je konačno zadat kada je 1517. Martin Luther zakucao svojih devedeset pet teza na vrata crkve u. Ponosna i moćna crkva, koja se stoljećima borila za vrhovni autoritet ne samo u crkvenim nego i u svjetovnim poslovima države nije mogla pristati na ponižavajuće ograničenje njene sfere aktivnosti koje su zahtijevali Viklif, Hus i Martin Luther. Crkvena reformacija bila je prva manifestacija ovog historijskog konflikta, i njen uspjeh je pripravio put za promoviranje inherentnog individualizma u svim aktivnostima kršćanske civilizacije, a posebno u onim naučnim. … Sloboda je došla i svakako dovela do najsmjelijeg intelektualnog i duhovnog preokreta u historiji čovječanstva.” - Mihajlo Pupin.

Njegovo ime obilježilo je njegov životni put

Kada je kao beba 11. novembra kršten, Luther je dobio ime sveca čiji se ime tog dana slavilo - Martin. Sličnost između njih dvojice je vrlo neobična. Sveti Martin je rođen 316. ili 317. godine u današnjoj Mađarskoj kao Martinus, sin rimskog oficira. Po želji oca, sa 15 godina i sam je postao vojnik i to u gardi cara Konstantina Drugog u Milanu, gdje je tada bila prijestonica Zapadnog rimskog carstva. Uhapšen je kada je izjavio da se ubijanje ljudi kosi sa njegovim kršćanskim uvjerenjima. Međutim, budući da se bitka nije ni desila, Martin je bio oslobođen, nakon čega je odlučio da postane monah. Kako pisac Eric Metaxas navodi u svojoj knjizi o Martinu Lutheru: “11 stoljeća nakon što je prvi Martin iznio svoj kršćanski stav protiv Rimskog carstva, drugi Martin će svoj kršćanski stav protiv Svetog rimskog carstva držati na istom mjestu”.

Ljetna oluja “kriva” je za sve

Martin Luther je trebalo da postane advokat. Uprkos nemaštini, otac ga je sa 14 godina posalo u školu u Magdeburg. Školarina je bila besplatna, ali su studenti morali plaćati za stan i hranu. Sa ostalim siromašnim mladićima, i on je ispred bogataških kuća pjevao i prosio hranu. Godine 1502. Luther je postigao najniži akademski stepen u filozofiji. Tri godine kasnije, kao drugi u klasi, postao je magistar nauka. Zatim su bile predviđene pravne nauke, a onda advokatska karijera. Međutim, Luther se strahovito plašio smrti, i kad je jedan grom za vrijeme strašne oluje 1505. godine udario nevjerovatno blizu njega, u kriku je Svetoj Ani dao očajničku zakletvu da će postati sveštenik ako ga spasi. Preživio je oluju i nekoliko nedjelja kasnije, tačnije 17. juna 1505, teška vrata agustinskog samostana otvorila su se da ga prime.

Prerušio se u viteza kako bi izbjegao progon Katoličke crkve

Nakon što je 31. oktobra 1517. godine zakucao na vrata katedrale u Württemberg slavnih 95 teza o reformi crkve, Martin Luther je nastavio da piše “skandalozne” pamflete protiv Katoličke crkve. Godine 1521. godine organizuje se Sabor u Vormsu, na kom je Martin Luther pozvan da se pokaje i da se odrekne svojih knjiga i svog učenja. Saborom je predsjedavao sam car Svetog rimskog carstva, Karlo V. Luther, umjesto da se pokaje, izložio je svoje učenje i zatražio od mladog cara razumijevanje i zaštitu. Međutim, Karlo V mu je odgovorio da on, kao njemački car i potomak stare katoličke dinastije, može samo da osudi njegovo učenje kao notornu jeres. Kako bi pomogao Lutheru da se spasi, njegov prijatelj Frederik od Saksonije organizirao je lažnu otmicu. Luthera su prokrijumčarili do izolovanog zamka u Wartburgu, gdje je pustio bradu i promijenio identitet - postao je vitez junker Georg. Tokom narednih devet mjeseci, Luther je živio u zamku kao bjegunca, krijući se od cara i pape. U knjizi “Welterbe Wartburg” navodi se da je “vrijeme provedeno u Wartburgu bilo među najproduktivnijim periodima u njegovom životu”. Tamo je završeno i jedno od njegovih najvećih dostignuća, prijevod Erazmovog teksta Grčkih spisa na njemački jezik. Objavljeno u septembru 1522, bez Lutherovog imena kao prevodioca, ovo djelo je bilo poznato kao Septembarska Biblija.

Skandal vijeka - bivši monah oženio bivšu monahinju

Katarina fon Bora provela je više od jedne decenije svog skromnog života u manastirskim školama, a zatim kao časna sestra. Međutim, početkom 1523. godine ona i ostale monahinje su pobjegle iz samostana, a Katarina je utočište pronašla u domu Lukasa Kranaha Starijeg, bliskog Lutherovog prijatelja. Ona i Martin Luther su se 1525. vjenčali i uselili u stari Avgustinski manastir u Witenbergu. Katarina se brinula o domaćinstvu, njihovo šestoro djece, upravljala je novcem i vodila seosko imanje, a također je i upravljala malom pivarom i zakupljivala je čak i ribnjak. Martin Luther ju je rado zvao "moj gospodar Kete", što je znak da je ona bila glavna u kući. Umrla je 29. decembra 1552. u Torgauu.

Bio je veliki ljubitelj piva

Osim što je prkosio crkvi i što je bio oženjen, Martin Lutjer je bio i veliki ljubitelj piva. “Ponekad se moramo više rekreirati, baviti sportom, piti više, pa čak i pogriješiti kako bismo prkosili đavolu”, napisao je. Također je smatrao da se uz pivo lakše zaspi. U jednom pismu koje je napisao Katarini piše: “Stalno razmišljam o tome kako dobro pivo i vino imam kod kuće, kao i prelijepu ženu.”

Ismijavao se autoritetima kroz umjetnost

Tokom svog života, Luther je blisko sarađivao sa poznatim njemačkim umjetnikom Lukom Kranahom Starijim. Upoznali su se preko zajedničkog prijatelja, Frederika III (koji je organizovao lažnu otmicu i pomogao Martinu). Poznati slikar i grafičar promovirao je protestantske ideje svojim drvorezima, a također je i u više navrata naslikao Martina. Pošto je Luther stalno bio u sukobu sa Katoličkom crkvom, pronašao je i kreativni način da se ismijava autoritetima - kroz umjetnost. On je 1534. godine naručio od Kranaha drvorez pod imenom “The True Depiction of the Papacy” (“Istinski prikaz papstva”) na kome se mogu vidjeti slike đavola koji vrše nuždu nad monasima, dok papa na glavi ima krunu od meduza.


(TBT, N.G.)